U vremenima velikih gospodarskih previranja, koja karakteriziraju neizvjesnost na svjetskim tržištima hrane, od strateškog je interesa podignuti letvicu proizvodnje hrane u BiH, preduvjet čega su svakako znatno veća izdvajanja iz proračuna na svim razinama vlasti, bilo da je riječ o poticajima, bilo investicijama i jačanju tehničko-tehnološke opremljenosti domaćih poljoprivrednih proizvođača, piše Večernji list BiH. No, u ovom trenutku domaći su proizvođači u iznimno teškoj situaciji.
Niz čimbenika
Nekoliko je čimbenika koji će ove jeseni odrediti obujam sjetve, a već je sada jasno kako nas ne očekuju pretjerano dobre vijesti. Predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo u razgovoru za Večernji list kaže kako je vjerojatan scenarij u kojemu će zasijane površine biti manje, a pritom je i veliki broj poljoprivrednika najavio da će odustati od jesenske sjetve. Razloga je nekoliko, a ključni su, ističe Bićo, loše vremene prilike koje su prepolovile dosadašnji urod kultura, ali i male otkupne cijene, zbog čega su poljoprivrednici dovedeni u situaciju da nisu mogli pokriti ni troškove proizvodnje. Sramotno je, upozorava, da se za kilogram pšenice nudi 30 - 40 feninga, što ni izbliza nije dovoljno za pokriti sve uloženo u proizvodnju, a sve zajedno dovodi do situacije u kojoj je veliki broj proizvođača na rubu. Savo Bakajlić, predsjednik Asocijacije poljoprivrednih udruga BiH, za Dnevni avaz je izjavio kako s ovakvom cijenom repromaterijala, ali i trenutačnom tržišnom cijenom pšenice, ali i kukuruza te mesa, tu nema matematike. - Ljudi se hvataju za glavu, jednostavno odustaju od proizvodnje, a žalosna je to slika da ostanemo bez kruha. Pogotovo u situaciji kada ne možemo proizvesti ni 30 posto hrane za potrebe BiH - upozorio je on.
Ipak, ohrabruje najava koju je federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić dao jučer u Mostaru, izjavivši kako trenutačna 164 milijuna KM proračuna imaju tendenciju rasti na 200 milijuna KM. Iz toga bi se moglo očekivati daljnje povećanje iznosa sredstava u federalnom proračunu za potporu razvoju poljoprivrede u Federaciji BiH, a što je dobra stvar uzimajući u obzir brojne izazove s kojima se domaće selo suočava, osobito uslijed iznimnog rasta cijene repromaterijala i sjemena. Hrnjić i zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić u Mostaru su razgovarali s poljoprivrednicima s područja Hercegovine o temi poboljšanja stanja u poljoprivredi, a osim pitanja proračunskih sredstava, bilo je riječi i o strateškom pristupu ovoj tematici, uvažavajući politiku tržišta. Hrnjić je u tom kontekstu uputio na činjenicu da je u pripremi strategija razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja do 2027. godine, koja će pomoći poljoprivrednim proizvođačima. Važnost ažurnog pristupa rješavanju problema u poljoprivredu, a prilikom čega treba uzeti u obzir višesektorski pristup, oslanjajući se pritom i na potrebu modernizacije, odnosno značajnijeg ulaganja u investicije i podizanja tehničke spremnosti domaćih poljoprivrednika koji bi u tom slučaju bili i znatno konkurentniji u europskim okvirima.
Pomoć EU-a
S druge strane, uz domaće izvore financiranja, za spas poljoprivrede u Bosni i Hercegovini od suštinskog će značaja biti ulazak u iznimno vrijedan fond Europske unije IPARD III, koji ima proračun od 990 milijuna eura sredstava EU-a, a on bi omogućio do sada neviđene prilike razvoja i jačanja konkurentnosti, usporedno ojačavajući ukupnu gospodarsku sliku zemlje koja ima aspiracije postati dio Europske unije, ali i zajedničkog europskog tržišta. Ukupni iznos potrošen na projekte financirane u okviru IPARD-a bit će i veći od 990 milijuna eura jer i svaka zemlja korisnica doprinosi ukupnoj potpori u okviru IPARD-a vlastitim doprinosima. Prije toga nužno je provesti niz reformi u BiH, a ohrabruje što je opredjeljenje Vijeća ministara BiH ubrzati aktivnosti na pripremi i usvajanju cjelodržavne strategije za ruralni razvoj za razdoblje od 2022. do 2027. godine, što predstavlja i glavni uvjet za korištenje pomoći EU-a iz IPA-e III te intenzivirati napore na postizanju političkog dogovora u vezi s uspostavljanjem institucionalnih struktura nužnih za učinkovito korištenje pretpristupne pomoći za ruralni razvoj iz IPARD-ova programa.
