Katolička Crkva danas slavi blagdan Tijelova ili Brašančeva, punim nazivom Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove, koji se slavi u četvrtak poslije Presvetog Trojstva, u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak.
Blagdan se pojavljuje u 13. stoljeću, kada je augustinska redovnica Sveta Julijana iz samostana kod Liegea u Belgiji imala viđenje punog mjeseca na kojem je opazila mrlju. Puni mjesec je protumačila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak blagdana kojim bi se častio Presveti oltarski sakramenat.
Na njezinu molbu, mjesni je biskup za svoju biskupiju uspostavio blagdan, koji se na početku zvao blagdan Euharistije. Sveta Julijana i njeni suvremenici promicali su ideju toga blagdana i željeli su ga proširiti na cijelu Crkvu.
Papa Urban IV. 1264. objavljuje bulu kojom blagdan Euharistije želi proširiti na cijelu Crkvu, no brza smrt ga je spriječila u tome. Tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširuje blagdan Tijelova na cijelu Rimokatoličku crkvu.
Za Katoličku Crkvu, svetkovina je spomen na ustanovljenje euharistije i misterija pretvorbe kruha i vina u Kristovo tijelo i krv. Slavi se u četvrtak poslije Blagdana Presvetog Trojstva, dakle, deveti četvrtak nakon Uskrsa, što ove godine pada 26. svibnja.
Tijelovo je u brojnim državama neradni dan, a u župama i svetištima se, među ostalim, obilježava tijelovskim procesijama.
