Prema europskim standardima, ako domaćinstvo troši više od 10% svojih prihoda za energiju - siromašno je. U BiH oko 70% stanovništva troši više od 10% za plaćanje računa za električnu i toplotnu energiju. Pokazala je ovo analiza koju je radio Caritas i Centar za ekologiju i energiju Tuzla. Izvršeno je anketiranje 10.000 domaćinstava u šest općina u Tuzlanskoj županiji koje izdvajaju više od 15% dohotka za energiju.
Analizirane su dvije grupe domaćinstava. Prva ima mjesečna primanja ispod 700 KM te izdvaja 20% toga za energiju. Druga ima primanja ispod 870 KM te izdvaja 15% za energiju. Razlozi: stare kuće, objekti bez izolacije, loša stolarija, vlaga, nezagrijavanje cijelog prostora. Problem su i stari kućanski uređaji, nedostatak određenih kućnih mašina, klima uređaja i sličnih jer to smatraju luksuzom.
“Savjetovali smo ih da smanje potrošnju i nakon godinu dana smo napravili kontrolne posjete domaćinstvima i ponovno prikupili njihove potrošnje. Ustanovili smo da su, nakon tako jednostavnih mjera, podjele LED sijalica, savjeta, materijala, smanjili potrošnju za preko 4,5% na uzorak od 10.000. U markama je to 320.000 KM ušteđenih na godišnjoj razini”, kazala je Džemila Agić, Centar za energiju i ekologiju Tuzla.
“Mi zaista želimo nastaviti u ovom sektoru. Drago nam je vidjeti suradnju općina. Grad Tuzla je vrlo zainteresiran da radi na ovome. Da se promjeni, ne samo fizičko ponašanje ljudi, već i u njihovim glavama. To je veoma važno”, kazao je Daniel Bronkal iz Caritasa.
Hrvatska i Srbija su davno definirale ovu pojavu i kriterije te termin ugroženog potrošača, dok u BiH to nije slučaj. Iz Caritasa ističu da je njihov cilj, kao i Ujedinjenih naroda, smanjiti siromaštvo. Ali kako to učiniti u BiH?
“Moramo taj fenomen energetskog siromaštva osvijetliti. Staviti ga na stol, izvući ga. Nakon toga institucionalizirati. Jer mi nemamo nigdje, ni u jednom zakonu i propisu, definirano energetsko siromaštvo, niti kao pojavu niti kao problem. Tek nakon toga možemo pričati o konkretnim mjerama”, kazao je Fuad Imamović iz Caritasa Švicarska.
Konkretnih mjera, ipak, ima, makar kroz ovakve projekte. Pa su tako škole u Priluku u Živincama i u Maoči u Srebreniku, dobile geotermalne toplotne pumpe.
“Uštede na energiji su od četiri do pet puta veće u odnosu na raniji period. S druge strane imamo situaciju da je u tim područnim školama samo zagrijavanje i temperatura u objektu puno bolje nego je to bilo ranije”, kazao je Elmir Tukić iz Ministarstva obrazovanja TŽ.
U borbi protiv bilo kakvog siromaštva, pa i ovog, potrebno je da gradovi i općine odvoje sredstava, da se uključe viši razine vlasti, osmisle programi sufinanciranja i plan podrške, a posebno je nužna edukacija i kampanja o primjeni energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije za sve građane. Jer za izlazak iz energetskog siromaštva nije potrebno samo gasiti svjetlo za sobom.
