-Ovo mi je drugi put da idem raditi u Slovačku i tražim način da tamo ostanem. Plaća mi je tolika tamo da malo tko takvu ima u BiH. Ovdje je propast teška i preporučio bih svakome da ide u inozemstvo, rekao je za Nezavisne novine Stefan Miodragović (22) iz Banja Luke, kojeg su zatekli na autobusnom stajalištu u Banja Luci kako čeka ulazak u jedan od tri autobusa koja su se uputila za Slovačku.
Ne samo omladina, već i stariji ljudi iz Sanskog Mosta, Kozarske Dubice, Gradiške, Banja Luke i drugih gradova čekali su u kolonama da zauzmu svoje sjedište i zapute se u Slovačku na rad.
“Tamo radim na sklapanju dijelova za ‘Samsungove’ televizore, imam smještaj i hranu, a za godinu dana se može uštedjeti oko 15.000 KM”, priča Miodragović, dodajući kako nije potrebna nikakva kvalifikacija, kao i da se papiri za odlazak srede u roku od tri-četiri sata.
Motivacija u plaći
Prema riječima drugih koji su jučer odlazili trbuhom za kruhom, padne i pokoja suza pred put, ali motivaciju pronađu u plaći koja ih čeka tamo, koja je 500-600 eura i to početna.
“Kad vidim koliko ih odlazi i kolike će tamo plaće imati, dođe mi da i ja odem s njima, a ne da ovdje radim za 400 KM. Ovo je već treća tura u zadnjih mjesec i pol”, priča trgovkinja iz obližnje trgovine.
Pitajući se kuda ide toliki narod, šokirani prolaznici zabrinutim pogledom prate kako jedan po jedan građanin ulazi u autobus.
“Rade u tvornicama kao što su ‘Jasplastik’, ‘Samsung’, ‘Medical Glass’. Idu i stariji ljudi od 65 godina, a ima i mladih od 19. Ukupno ih je oko 200, neki će raditi tri mjeseca, a neki godinu dana. Mjesečno organiziramo jednu do dvije ture”, priča vođa puta iz banjolučke FAP agencije za posredovanje pri zapošljavanju.
Kako stoji na internet stranici ove agencije, put i smještaj su besplatni.
Slična situacija, novinare banjolučkog lista zatekla je i u središtu Banja Luke gdje su ispred Konzularnog ureda Veleposlanstva Slovenije u BiH kolone formirali građani iz svih krajeva BiH, većinom mladi, koji čekaju na radne vize.
“Iako sam protiv odlaska mladeži, ne mogu ih osuditi jer naš ih sustav tjera odavde. Cjelokupna situacija u BiH je alarmantna, odlaze obitelji pa i ljudi koji imaju dobre poslove. Upali smo u kolotečinu i nikako da se trgnemo”, govori Mirela Geko iz Vijeća mladih FBiH.
Spasoja Albijanić, predsjednik Udruženja poslodavaca građevinarstva i industrije građevinskog materijala RS, kaže “kako je krenulo, neće imati tko zakucati čavle”, te da je odavno u BiH deficit zidara, tesara, armirača, keramičara, varilaca, krovopokrivača.
“Pokušavali su neki poslodavci kao pojedinci riješiti ovaj problem prekvalifikacijom radnika, ali i oni, kad ih obučite, odu. Sve dok se sustavno ne iznađe rješenje, ne možemo očekivati ništa pozitivno”, tvrdi Albijanić.
Radnici kao robovi
Srbijanski mediji prošle godine su pisali u više navrata o neuvjetnom radu u Slovačkoj te “kako građane Srbije u tvornicama tretiraju kao robove”. Reporter srbijanskog “Nedeljnika” proveo je tri mjeseca radeći u Slovačkoj, potpuno ilegalno, te kasnije objavio da brojni rade bez ikakvog ugovora, kao “turisti”, radi se po 12 sati, za dnevnice dvostruko manje od zakonom propisanih u Slovačkoj, bez plaćene pauze i slično.
