Izjave veleposlanika izazvale brojne reakcije

Konstitutivnost je SAD ugradio u temelje BiH, a EU priznao kao trajno načelo

Julian Reilly
16.11.2024.
u 20:45

Izjave veleposlanika Velike Britanije u BiH Juliana Reillyja, a koje je, kako je nedavno Večernjem listu potvrdio predsjedatelj Općinskog vijeća Bugojno Miroslav Zelić, izrekao tijekom sastanka s njim, podignule su buru u javnosti koja traži odgovor na pitanje o kakvim je to vizijama budućeg ustavnog uređenja BiH riječ.

Miroslava Zelića je, kako je potvrdio sugovornik Večernjeg lista, veleposlanik upitao je li svjestan da u BiH jednog dana neće biti konstitutivnih naroda, ali i da je konstitutivnost naroda element kojeg se BiH mora odreći na putu prema članstvu u EU. Suprotno navedenom, treba uputiti na niz službenih dokumenata, kako Europske unije tako i Bosne i Hercegovine, koji jasno govore o konstitutivnosti kao temelju BiH, a na prvom mjestu je Daytonski mirovni sporazum, dio kojega je Aneks 4 - Ustav BiH. Navedeni sporazum važan je domet i rezultat rada američke diplomacije, a osim što je zaustavio krvavi rat, donio je i temelje ustavnog uređenja zemlje.

Što kaže Ustav

Deveta preambula Ustava BiH jasno progovara o načelu konstitutivnosti te kaže kako Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima), i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine. Nadalje, pitanje konstitutivnosti u više je navrata tematizirao i Ustavni sud BiH koji je, primjerice, u svojoj presudi U 23/14 (predmet "Ljubić") podsjetio na opće načelo demokracije da vlast u državi proistječe iz naroda i pripada narodu.

- Iz navedene alineje preambule Ustava Bosne i Hercegovine slijedi da je ustavotvorac imenovao, odnosno označio konstitutivne narode (Bošnjake, Srbe i Hrvate) kao posebne kolektivitete i priznao im jednaka prava, tj. da je "podvukao" poseban, ravnopravan i jednak status Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda. S tim u vezi Ustavni sud je tom prilikom podsjetio i na svoju odluku broj U 5/98 (odluka o konstitutivnosti) u kojoj je Ustavni sud istaknuo: "Ovo označavanje u preambuli, stoga mora biti shvaćeno kao jedno natkrovljujuće načelo Ustava BiH kojem se entiteti moraju u potpunosti povinovati prema članku III/3.(b) Ustava BiH". Uz navedeno, iz naprijed navedenih odredaba Ustava Bosne i Hercegovine slijedi da je ustavotvorac u institucijama Bosne i Hercegovine uspostavio proporcionalnu zastupljenost Bošnjaka, Srba i Hrvata kao konstitutivnih naroda, naglasio je tada Ustavni sud.

Zahvaljujući iznimnim naporima diplomacije i vlasti Republike Hrvatske, u Strateški kompas Europske unije, službeni dokument vanjske politike Unije, ušla je i odrednica o konstitutivnosti naroda, što je uspjeh bez presedana i jasan pokazatelj snage i ugleda koju Hrvatska uživa u EU, ali i jamac da BiH, sa svim svojim ustavnim odlikama koje oslikavaju njezin multietnički karakter, može sutra postati punopravna članica EU-a, unoseći u veliku europsku zajednicu ona načela na kojima počiva europsko društvo, poput uvažavanja različitosti.

Europa ima jasan stav

U dokumentu se, podsjećamo, izričito navodi kako je važno podržati suverenitet, jedinstvo i teritorijalnu cjelovitost BiH na temelju načela jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda sadržanih u Ustavu BiH, kao i proces reformi na njezinu putu prema Europi. U prijevodu, BiH, zahvaljujući ovakvom rješenju, može postati punopravna članica Europske unije sa svim svojim posebnostima koje izviru iz njezina multietničkog karaktera.

S obzirom na to da je riječ o dokumentu na razini Europskog vijeća, on dobiva dodatno na važnosti, ali i jasno pokazuje kako je Europska unija u svoju službenu politiku uvrstila priznavanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda. Takvo što je, kada govorimo o bh. pravosudnim institucijama, a napose Ustavnom sudu BiH, u više navrata ranije potvrđeno. A u procesu europskih integracija također se od BiH traži da i sama poštuje konstitutivnost, odnosno, prevedeno u zakonodavnu materiju, legitimno političko predstavljanje, a dokaz je moguće pronaći uvidom u 14 prioriteta Europske komisije za BiH, među kojima se nalazi i onaj koji traži provedbu presuda Ustavnog suda BiH, dakle i presude "Ljubić" o legitimnom predstavljanju.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?