Psihičko stanje građana Bosne i Hercegovine ocjenjuje se kao jako loše i osjetljivo već gotovo trideset godina. Postratni sindrom dijagnoza je velikog broja građana, a opće psihičko stanje dodatno su narušili pandemija koronavirusa te rat u Ukrajini, piše Večernji list BiH.
Traže pomoć
Ne postoje službena istraživanja na osnovi kojih bismo imali točne informacije te broj slučajeva, ali promatranjem statistike posjećenosti centara za mentalno zdravlje izvodi se zaključak da se sve veći broj građana javlja u te ustanove, čak i zbog narušenog fizičkog zdravlja koje je prouzročeno lošim psihičkim stanjem.
Oko 6000 pacijenata RS-a liječeno je u centrima za mentalno zdravlje sa spomenutim simptomima. U bolnicama su liječena 563 pacijenta. Te podatke priopćio je pomoćnik ministra zdravstva RS-a Milan Latinović u povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja. Šefica Centra za zaštitu mentalnog zdravlja Doma zdravlja Bijeljina Vesna Despotović izjavila je kako je posljednjih godina udvostručen broj korisnika ovog centra.
- Usporedbe radi, prije nekoliko godina imali smo 2000 usluga godišnje, a sada je to i oko 4000 - rekla je Despotović. Psihijatar Oleg Grubač rekao je kako se u Centar najčešće javljaju ljudi s anksiozno-depresivnim poremećajem, stanjem anksioznosti, klasičnom depresijom, a manje s klasičnim psihozama. Psiholozi i stručnjaci iz oblasti društvenih znanosti ističu da je od početka pandemije u BiH zabilježen negativan trend rasta sve većeg broja stanovnika s određenim problemima mentalnog zdravlja. To je, na koncu, prouzročilo i porast broja samoubojstava, a u 80 posto slučajeva riječ je o pacijentima s depresivnim poremećajem.
- Imamo porast barem oko 200 posto kada je u pitanju koliko ljudi traže psihoterapijske usluge. Ponavljam, to je vrlo sirov podatak, iza kojeg ne stoji neko opsežno istraživanje - kazala je za FTV Maida Bešo, direktorica Centra za psihološku podršku Sensus.
Zbog raznih stresnih situacija građani Bosne i Hercegovine sve više posežu za tabletama za smirenje i antidepresivima pa smo tako u prošloj godini tzv. lijekova za sreću uvezli i proizveli u vrijednosti od oko 22,6 milijuna maraka.
Potrošnja lijekova
Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, lani smo uvezli i proizveli antidepresive vrijedne 9,394.642,48 KM, anksiolitike vrijedne 11,385.261,65 KM te hipnotike i sedative u vrijednosti od 1,839.248,48 KM, što je u odnosu na 2017., kad je BiH prvi put provela pravilnik kojim se reguliraju maksimalne veleprodajne cijene lijekova, više za oko 14 posto. Na pitanje koje su se tablete i antidepresivi najviše tražili, tj. izdavali na recepte, iz Agencije su odgovorili kako su u prošloj godini iz skupine antidepresiva financijski najveći udio imali escitalopram, sertraline i paroksetin. Ujedno, iz skupine anksiolitika najveći promet imao je bromazepam, a iz skupine hipnotika i sedativa zolpidem. Na sve veći stres kod građana izazvan socio-ekonomskim prilikama, kao i na veće korištenje tableta za smirenje i antidepresiva upozorava i prof. dr. sc. Dragan Babić, predsjednik Udruge psihijatara u BiH, koji kaže kako su pandemija koronavirusa, rat u Ukrajini te ekonomska kriza vrlo stresna događanja koja su nepovoljno utjecala na duševno zdravlje gotovo svih ljudi.
Naglašava kako su zbog COVID-19 mnogi ljudi došli u razne poteškoće - i duševne i financijske te da je pandemija izazvala značajan porast duševnih problema u smislu anksioznosti, depresije, opterećenosti negativnim mislima, bezvoljnosti, odnosno da je primjetan veći broj psihičkih problema kod ljudi. Usporedno s tim, rat u Ukrajini, od kojeg se strahuje da bi mogao dobiti šire razmjere, mnoge je ljude doveo u razne psihičke probleme.
- Ljudi često o tome pričaju, pokazuju određenu dozu straha, depresije i sl. - kazao je za Fenu dr. Babić, ustvrdivši kako sve više ljudi uzima lijekove za smirenje, depresiju, spavanje i neke druge simptome. Unatoč tomu, nije zabilježen veći broj posjeta psihijatrijskim klinikama i domovima zdravlja zbog toga što se, smatra dr. Babić, ljudi boje izići iz svoje kuće, doći u čekaonice, gdje je mnogo ljudi, a na raspolaganju im je i veliki broj lijekova na prirodnoj bazi koje mogu uzeti bez preporuke liječnika ili psihijatra.
