Prije nekoliko mjeseci zabrinutost oko preživljavanja virusa na tvrdim površinama bila aktualna tema, a video u kojem liječnik čisti svaku namirnicu pažljivo, privukao je 26 milijuna gledatelja, piše Ordinacija.hr.
Kako situacija nije postala ništa sigurnija, savjet da se zaštitite je još uvijek na snazi. Znamo da se virus širi najčešće kapljičnim putem, a znači li to da se možete zaraziti diranjem kutije žitarica koju ste upravo kupili ili paketom koji je baš doašo poštom?
Teoretski je moguće, ali ne vjerojatno, smatra dr. Dean Blumberg, pedijatar:
Male su šanse da se ispune svi uvjeti kako bi takva površina bila opasna. Potrebna je velika količina virusa na toj površini da bi se osoba zarazila, a virus bi trebao na njoj dugo preživjeti. Na kraju bi se prljavim rukama trebale dirati oči, usta i nos.
Koronavirus na površinama
Znanost tvrdi da se koronavirus može zadržati na tvrdim površinama do 3 dana, a na kartonu 24 sata. Jedna je studija provedena u Kini pokazala kako virus može putovati na cipelama. Prof. Emanuel Goldman je za magazin The Lancet Infectious Diseases prije nekoliko mjeseci napisao da se u studijama koristila puno veća količina virusa od one koja bi se mogla pronaći u stvarnom svijetu.
"Prema mom mišljenju, šanse da se osoba zarazi putem tvrde površine, na koju je zaražena osoba kihnula, su jako male i moguće je samo ako osoba odmah dotakne površinu“, dodaje. Čini se da bi se trebalo raditi o savršenom trenutku da se sve poklopi. Studije ipak samo pokazale da virus može završiti na površini, ali ne da se s nje može prenijeti na čovjeka.
Centar za prevenciju i kontrolu bolesti je prije 4 mjeseca na svojim stranicama objavio kako to ipak je moguće jer su činilo da su se dvije osobe zarazile upravo tim putem. Nedavno je provedena studija u Kini pokazala kako se virus može prenijeti ako diramo gumb u liftu, a analiza provedena u Africi je pokazala kako su kontaminirana medicinska pomagala mogla utjecati na širenje virusa.
Kako se zaštititi?
Infektologinja, Alicia Kraay proučava koliko je potrebno prati i dezinficirati predmete kako bi se smanjila mogućnost zaraze.
Smatra kako bi tvrde površine mogle imati utjecaj na širenje virusa, posebno u zajedničkim kućanstvima i prostorima. Savjetuje kako ih je potrebno redovito čistiti.
Ako ste od onih koji će napraviti sve što je potrebno kako bi se postigla zaštita i stalno perete sve površine, morate imati na umu da to nije jedini način zaštite.
Pomoći će ako radite i ostale stvari, poput redovitog pranja ruku. Ta radnja sigurno pojačava sigurnost.
Blumberg tvrdi da previše fokusa na jednu mjeru zaštite nikako nije dovoljno te smatra kako stalno čišćenje sprečava ljude da misle o ostalim zamkama, poput distanciranja ili nošenja maske.
Ne smije se zaboraviti da sredstva za čišćenje nisu bezopasna i da mogu izazvati jake iritacije na koži, ali i pogoršati simptome kod asmatičara. Ako koristite jaka sredstva ne zaboravite nositi rukavice i prekriti nos i usta maskom.
Nošenjem maske i smanjujete rizik od infekcije za 65 posto, a distanciranje je također jako dobra mjera zaštite.
Pranje ruku sa sapunom i vodom je nešto što morate raditi česti, posebno ako ste bili u trgovini ili tramvaju, ali i prije svakog obroka. Iako se ne možete zaraziti putem hrane, postoje male šanse da se to dogodi zbog toga što ju je netko prije vas prljavim rukama dirao.
