Osobna primanja u BiH u proteklim godinama imala su neprimjetan rast od 10, 20, 50 KM, dok je, s druge strane, prosječna potrošačka košarica, bez obzira na to što u nju stavimo, imala rast cijena od minimalno 30 pa do 200 posto u proteklom desetljeću, piše Večernji list BiH. Ranije smo imali slučajeve da se ljudi kreditno zadužuju kako bi kupili automobil, kuću, stan, dok se danas, nažalost, nalazimo u situaciji da se ljudi zadužuju kako bi od prvog do prvog mogli preživjeti, da imaju što jesti. Kriza izazvana pandemijom koronavirusa situaciju je dodatno otežala.
Financijski pokazatelji
Dio građana ostao je bez posla, dio njih je primao niže plaće, a i prije pandemije teško su preživljavali. Građani su u bankama na području FBiH na dan 31. ožujka 2021. godine bili zaduženi u iznosu od 7,3 milijarde KM, nešto više nego što su zadužena privatna poduzeća (6,5 milijardi). Istina, smanjen je broj kredita koje su građani prošle godine koristili kod banaka u BiH, ali je u isto vrijeme povećan broj takvih zaduženja u mikrokreditnim organizacijama. - Prema podacima Odjela za platne sustave Centralne banke BiH, broj građana koji su koristili kredite kod banaka u 2020. godini bio je 863.282, što je smanjenje za 4,7 posto u odnosu na 2019. godinu, kada su 905.494 građanina koristila kredite banaka - potvrdili su za Nezavisne iz Centralne banke. Kako su naglasili, broj građana koji su koristili kredite kod mikrokreditnih organizacija za 2020. godinu bio je 270.015, što je za 1,7 posto više u odnosu na 2019. godinu, kada je 265.485 građana koristilo kredite kod MKO. To što je smanjen broj kredita koje su građani podizali kod banaka, a istodobno povećan broj onih koji su se zadužili u mikrokreditnim organizacijama, nimalo ne iznenađuje ekonomske stručnjake. Kažu kako je to odraz situacije izazvane pandemijom. Loše je, kažu stručnjaci, to što građani gube mogućnost bankovnih zaduženja i što su neki kriteriji pooštreni, pa se oni moraju obraćati mikrokreditnim organizacijama. - To je logična posljedica na građane koju je prouzročila pandemija u smislu smanjenja prihoda i smanjenja mogućnosti građana da se zaduže kod banaka. Veliki broj njih ili je izgubio posao, ili su im primanja smanjena, ili su, jednostavno, banke odlučile zbog rizičnije situacije rigoroznije kontrolirati sve zahtjeve za kredit - rekao je Igor Gavran, ekonomski analitičar. S druge strane, kako je dodao, mikrokreditne organizacije mnogo lakše odobravaju kredite te traže manje dokumentacije, ali, nažalost, nude građanima mnogo veće kamatne stope. - Dakle, ne samo što ovakav trend pokazuje odraz krize, nego općenito može voditi k dubljoj krizi i zaduženosti građana u predstojećem razdoblju. Naime, imamo veći broj građana koji su se zadužili po višim kamatnim stopama, pa je pitanje hoće li moći vratiti ovo zaduženje, odnosno dolazi se do problema u smislu kako će pronaći sredstva i slično - rekao je Gavran.
Moratorij na kredite
Agencija za bankarstvo FBiH produljila je mogućnost podnošenja zahtjeva za moratorij na otplatu kredita koji može trajati do 30. lipnja ove godine za fizičke i pravne osobe i ostale posebne mjere koje mogu trajati do 31. prosinca 2021. Koliko se građana našlo u financijskim problemima, pokazuje i podatak da je zahtjev za primjenu privremenih mjera u cilju oporavka od posljedica pandemije bankama od 1. travnja do 30. studenoga podnijelo 55.985 građana i 4486 gospodarskih subjekata. Zbog pandemije je ugrožena otplata 1,03 milijarde KM kredita, od čega se 143,9 milijuna odnosi na kredite građana, a 890,9 milijuna KM na obveze pravnih osoba. U istom razdoblju u nedepozitnim financijskim institucijama (mikrokreditne organizacije, leasing i faktoring kuće) ukupan broj podnesenih zahtjeva iznosio je 31.287, od čega 29.902 od građana, a 1385 od poduzeća. Privremenim mjerama u mikrokreditnim organizacijama obuhvaćeno je 50,6 milijuna, a u leasing društvima 26,6 mil. KM.
