Katastrofalne poplave, koje su u listopadu pogodile sjevernu Hercegovinu i dio središnje Bosne, uz ljudske žrtve i brojne obiteljske tragedije, dovele su i do značajnih šteta na gospodarstvu te infrastrukturi, a oporavak, koji traži uključivanje svih aktera u zemlji, bit će podržan i izdašnom pomoći Europske unije.
Važan trenutak
Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto službeno je podnijela zahtjev za sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije (EUSF) u cilju sanacije šteta prouzročenih razornim poplavama koje su u listopadu ove godine pogodile Bosnu i Hercegovinu.
Poplave, izazvane obilnim oborinama i ekstremnim vremenskim uvjetima, prouzročile su velike materijalne štete, uključujući klizišta, bujice koje su, nažalost, dovele do gubitka ljudskih života te djelomično ili potpuno uništile stambenu, prometnu, vodnu i komunalnu infrastrukturu najpogođenijih područja. Pogođene su brojne lokalne zajednice, posebice u središnjim, južnim i zapadnim dijelovima zemlje, ostavljajući za sobom teške posljedice, kako za stanovništvo tako i za gospodarstvo.
Taj korak predstavlja važan trenutak za Bosnu i Hercegovinu jer je ovo prvi put da naša zemlja ima mogućnost prijaviti se za sredstva iz ovog značajnog europskog mehanizma solidarnosti. Kako bi se došlo do ovoga trenutka koji otvara vrata BiH za korištenje europskog novca, trebalo je uložiti mnogo truda i energije.
Zahtjev za sredstva EUSF-a rezultat je intenzivnog rada Tima za pripremu zahtjeva koji je, na prijedlog predsjedateljice Krišto, imenovalo Vijeće ministara BiH, a u koji su bili uključeni predstavnici Ureda predsjedateljice Vijeća ministara BiH, državnih ministarstava sigurnosti te financija i riznice, Direkcije za europske integracije, Direkcije za ekonomsko planiranje, Vijeća za statistiku BiH, kao i predstavnici entitetskih uprava civilne zaštite. U radu Tima sudjelovali su i imenovani koordinatori Vlade Federacije BiH, koordinatori uime županijskih vlada, timovi lokalnih zajednica Mostara, Jablanice, Konjica, Fojnice, Kreševa, Kiseljaka, Breze, Visokog, Vareša i Drvara.
Značajan segment je i međunarodna stručna podrška, pa su tako u proces pripreme zahtjeva, koji je bio složen i intenzivan, bili uključeni te potporu i pomoć pružili i stručnjaci EBRD-a iz Hrvatske, stručnjaci iz Slovenije koje je podržala Svjetska banka, kao domaći stručnjaci Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Sveučilišta u Banjoj Luci, Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu te Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Mostaru. Uz navedene međunarodne financijske institucije, potporu su pružile i Republika Hrvatska i Republika Slovenija, koje su stavile na raspolaganje svoje kapacitete za uspješnu finalizaciju zahtjeva.
Proces prikupljanja podataka odvijao se putem imenovanih koordinatora za sve relevantne sektore na razini Federacije BiH, županija i na lokalnoj razini. Ukupno je više od 100 institucija bilo uključeno u proces procjene šteta po PDNA modelu, što je zahtijevalo visok stupanj koordinacije i posvećenosti svih koji su sudjelovali u izradi zahtjeva.
Jačanje integracija
Predajom zahtjeva u zadanom roku Bosna i Hercegovina je potvrdila i svoju opredijeljenost za transparentno i učinkovito upravljanje sredstvima Fonda solidarnosti. Ovaj zahtjev dodatno naglašava blisku suradnju Bosne i Hercegovine s Europskom unijom i predstavlja još jedan korak prema jačanju odnosa i integraciji u europsku obitelj.
Kada je riječ o iznosima pomoći na koju BiH može računati, iz Fonda solidarnosti EU-a objasnili su da se smatra kako elementarna nepogoda ima “velike razmjere” ako (u državi članici ili državi koja se prijavljuje za članstvo) prouzroči izravnu štetu koja iznosi više od 0,6% bruto nacionalnog dohotka države korisnice. U slučaju BiH očito je da je taj iznos premašen, a procjene koje su iznijele federalne vlasti pokazuju kako su štete veće od 125 milijuna eura.
Fondom solidarnosti Europske unije omogućuje se EU pružanje učinkovite potpore određenoj državi članici ili državi koja pregovara o pristupanju u njezinim naporima da se suoči s posljedicama prirodne katastrofe velikih razmjera ili izvanrednog stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja. Fond solidarnosti nije instrument za pružanje brzog odgovora na konkretne krizne situacije ili prirodne katastrofe. Tu ulogu ima pričuva za pomoć u nuždi. Pomoć iz Fonda solidarnosti dobiva se u obliku bespovratnih sredstava kojima se dopunjuju javni izdaci države korisnice, a namijenjena su za financiranje nužnih hitnih mjera i mjera oporavka radi smanjenja štete protiv koje se u pravilu nije moguće osigurati.
