"Popeli smo se na ovo brdo Križevac i svatko od nas je ponio vlastiti križ kako bi počastili Isusov križ", tim je riječima pater Mato Anić, isusovac, glavni urednik Postaje Marija u Sarajevu pozdravio više desetaka tisuća hodočasnika iz BiH, Republike Hrvatske i zemalja svijeta koji su se okupili na proslavi blagdana Uzvišenja križa Kristova na brdu Križevcu u Međugorju. U suslavlju s brojnim svećenicima, ispred zavjetnog križa na brdu Križevcu svečanu svetu misu je predslavio pater Mato Anić. "Križ je znak Božje ljubavi prema svakom čovjeku", kazao je u svojoj homiliji pater Anić te dodao kako križ krasi mnoge planinske vrhove, putove, tunele, objekte, dresove, vratove, sudnice, bolnice, sobe, prenosi Večernji list.
"Nema gdje ne stavljamo znak križa. Kad bi se samo više vjere ugradilo u moć križa, bilo bi još bolje.
Mi smo kršćani preponosni zbog ovog znaka i Bogu smo zahvalni na tom djelu i na tom znaku. I ovo je znak Božje ljubavi prema svijetu", istaknuo je sarajevski pater. Podsjećajući vjernike na povijest Križevca, pater Anić je u svojoj propovijedi među ostalim kazao: "Kad su franjevci i župljani Međugorja ovdje podizali ovaj križ, oni su mu dali jedno značenje. Godina sugerira zašto su ga podigli.
Nisu mogli ni slutiti koje će on značenje za nas dobiti, šire, univerzalno planetarno. To je samo Bog u svom predviđanju, u svojoj providnosti znao". Inače, kad je 1933. godine međugorski župnik fra Bernardin Smoljan zajedno sa svojim župljanima podizao 8,56 metara visok armirano-betonski križ na brdu Šipovac, iznad Međugorja, vjerojatno ni sanjao nije da će se u naše vrijeme prema tome križu uspinjati milijuni ljudi iz cijeloga svijeta. U križ su ugrađene moći - komadić križa dobiven iz Rima.
U proljeće 1988. na ovom brdu postavljeni su brončani reljefi. Četrnaest postaja Isusove muke i Križnog puta i petnaesta postavljena ispod križa prikazuju Isusovo Uskrsnuće. Reljefe je izradio talijanski kipar Carmelo Puzzolo.
Pobožni puk župe Međugorje zavjetovao se u čast Svete godine podići na velikom brdu Šipovcu betonski križ, noseći sve potrebno za gradnju na svojim leđima. I od tada se brdo Šipovac prozvalo brdo Križevac. Zavjetovali su se onda vrijedni žitelji Međugorja da Gospodin očuva njihove vinograde i polja od nevremena, osobito tuče.
Osim okupljanja za godišnjicu ukazanja, već godinama veliki broj vjernika dolazi na proslavu Uzvišenja Kristova Križa koja se po tradiciji slavi prvu nedjelju poslije Male Gospe.
Od svagdje na brdo Križevac dolazili su pješice, mnogi bosi. Osim hodočasnika iz BiH i Republike Hrvatske, bili su oni i iz Poljske, Slovačke, Njemačke, Francuske, Italije, SAD-a, Nizozemske, Irske, Austrije, Švicarske, Češke, Engleske, Argentine, Mađarske, Slovenije, Rumunjske, Španjolske, Novog Zelanda, Perua, Urugvaja, Portugala, Libanona... 42. put liturgijsko pjevanje predvodio je fra Gabrijel Mioč, a na kraju svima zaslužnim za veličanstvenu proslavu blagdana Uzvišenja sv. Križa na brdu Križevcu zahvalio je međugorski župnik fra Marinko Šakota.
I ovogodišnja proslava na brdu Križevcu započela je molitvom krunice, te međugorskom himnom "Došli smo Ti, Majko draga". Zanimljivo, 16. ožujka 1934. blagoslovljen je novoizgrađeni križ i tada je slavljena prva sv. misa na brdu Križevcu i od tada se slavi svake godine prve nedjelje iza Male Gospe.
