Pozitivna ekonomska kretanja u BiH u protekloj godini su evidentna, gospodarski rast iznosio je oko tri posto, a porastao je izvoz te izravne strane investicije, piše Večernji list BiH. Pojedini analitičari navode kako je u BiH nužan i znatno veći rast, koji bi trebao iznositi od oko šest do sedam posto kako bi građani osjetili konkretne pomake na razini prosječnih plaća i u boljim radnim uvjetima.
Kupovati domaće proizvode
Međutim, mnogo je koraka potrebno učiniti i reformi izvršiti kako bi BiH bila u stanju ostvariti gospodarski rast, odnosno rast bruto društvenog proizvoda na razini od oko šest do sedam posto. Ali ono što je često zanemareno i nedovoljno istaknuto je učinak kupnje domaćih proizvoda na rast BDP-a. Primjerice, kako su zaključili analitičari, unatoč silnim vodnim bogatstvima, BiH godišnje uveze vode u vrijednosti od oko 150 milijuna KM. Pitanje je što bi se dogodilo da ne uvozimo tu robu te da građani taj novac potroše na kupnju domaće vode. Kao prvo, vanjskotrgovinski deficit bio bi smanjen za 150 milijuna KM, dok bi, s druge strane, domaće tvrtke povećale proizvodnju vode za navedeni iznos. To bi u konačnici “dodalo” 300 milijuna KM na bruto društveni proizvod BiH koji je u 2016. iznosio 29,9 milijardi KM. Drugim riječima, BDP bi porastao za 1 posto. Time bi BiH u 2017., umjesto gospodarskog rasta od 3, imala rast od 4 posto.
Tu su i drugi uvozni proizvodi za koje BiH ima jednako kvalitetne vlastite proizvode. U tu skupinu ubrajaju se mlijeko, vrhnje, jogurt, kefir i pivo. Tako je u 2017. uvezene 28 milijuna KM mlijeka i vrhnja, 25 milijuna KM jogurta i kefira te oko 120 milijuna KM piva, što zbrojno daje iznos od 173 milijuna KM. Identičnom računicom kao i u slučaju vode dolazimo do zaključka kako bi trošenje 173 milijuna KM na domaće proizvode doprinijelo rastu BDP-a u iznosu od oko 350 milijuna KM, odnosno 1,15 posto. Kolika je moć u rukama potrošača, evidentno je i iz ovih primjera jer bi samo kupnjom šest proizvoda (voda, mlijeko, vrhnje, jogurt, kefir i pivo) bh. gospodarstvo prošle godine, umjesto tri posto, raslo za 5,15 posto i time izbilo na lidersko mjesto na zapadnom Balkanu. Činjenica je kako bi došlo do rasta zapošljavanja, povećane potrošnje, novih radnih mjesta i proračunskih prihoda.
Lanac gdje svatko zarađuje
- Kada trošimo domaći proizvod, pokrećemo čitav lanac opskrbe i sve one koji su u tom lancu. Kada trošimo domaće mlijeko, plaćamo i farmere, prerađivače, prijevoznike i domaće radnike, tako da višak vrijednosti u tom lancu, kada se zbroji, iznimno raste. PDV je od svakoga u lancu, plus svatko je zaradio, a dok uvezemo iz inozemstva, samo ukalkuliramo PDV koji je plaćen na uvoz i plaće ljudi koji rade u trgovinama. Multiplikativni učinak prodaje domaćeg proizvoda na domaćem tržištu je značajno veći. Izračunao sam kako je to skoro dva puta, odnosno 200 posto, od vrijednosti same robe kad se zbroji sve u nizu, dok kod uvoza i plaćanja PDV-a imamo 20 posto stvaranja neke dodate vrijednosti na uvezenu robu. Ali, u suštini, sve ostalo se transferira u inozemstvo - objašnjava ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
