Rast cijena nekretnina obilježio je i proteklu godinu. Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, taj rast je, u usporedbi s prosječnom cijenom novih prodanih stanova u 2020. godini, u prethodnoj bio veći od pet posto.
Ipak, proteklu je godinu obilježila činjenica da je na tržištu zabilježen kronični manjak nekretnina u novogradnji, s jedne, i ogromna potražnja, s druge strane. To se posebno odnosi na Sarajevo.
U prilog tome govore i podaci Agencije, gdje je posljednjeg mjeseca protekle godine broj predviđenih stanova za gradnju u odnosu na isto razdoblje godinu ranije manji za 13,2 posto.
Međutim, kako objašnjava Maho Taso iz sarajevske Agencije "Prostor", nezahvalno je promatrati statistiku na mjesečnoj osnovi, budući da je cijeli niz faktora koji, osobito u situaciji s koronavirusom, utječe na dobivanje odobrenja za građenje, piše Avaz.
– Bit će zanimljivo gledati ovu godinu, s obzirom na to da smo u prethodnoj imali i određeni zastoj investitora, ali i činjenicu da kod nas građevinska sezona traje, praktično, od proljeća do jeseni, kaže Taso.
Potvrđuje da su cijene kvadrata strahovito rasle u svim većim gradovima, poput Banje Luke, Tuzle, Mostara, a osobito Sarajeva, i to od 20 do 30 posto u odnosu na godinu ranije, kada je, jasno, riječ o novogradnji.
– S jedne strane, zabilježen je rast cijena na traženim lokacijama, dok se, primjerice, na drugima, koje kupcima nisu atraktivne, cijene nisu pomaknule. Najviše se traži novogradnja, a, ako su stanovi obnovljeni, onda kupci preferiraju da su kvalitetno urađeni kako ne bi imali više potrebu za bilo kakvom intervencijom – ističe Taso.
Taso kaže da, usprkos inflaciji i visokim cijenama, građani svoj novac na računima prebacuju na nekretnine, a u cijeloj priči su važne i odlične kamatne stope na stambene i hipotekarne, ali i nenamjenske kredite koje banke daju.
Zbog segmentiranog tržišta, kako iznosi Taso, cijene stanova su varirale od 2.500 KM po kvadratu u starogradnji, do 3.000 KM u novogradnji na području Novog Grada u Sarajevu.
U Novom Sarajevu cijene kvadrata su se kretale od 3.000 KM do 4.000 KM u novogradnji, a na pojedinim lokacijama dostizale su čak 6.000 KM. S druge strane, stanovi u zgradama austrougarske gradnje, i to na odličnim lokacijama, znali su biti i ispod 2.000 KM po kvadratu, ali su se teško prodavali.
U Banja Luci kvadratni metar nekretnine, i to na nekim rubnim lokacijama, iznosio je 3.000 KM, a u Mostaru, u prosjeku, po 2.500 KM.
Visoku cijenu stanova diktirale su i cijene građevinskog materijala, koje su porasle za 30 posto, a rast cijena nekretnina očekuje se do sredine godine, odnosno, ovisno od količine pristiglih stanova na tržištu i drugih faktora.
