Šestorica političkih čelnika bili su nakon tri sata razgovora s povjerenikom Europske komisije za proširenje Štefanom Fueleom spremni prihvatiti prijedlog po kojemu bi se postigao dogovor o provedbi presude “Sejdić - Finci”. No, onda je na scenu stupio predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija tvrdeći da se tim prijedlogom nastavlja dalje dijeliti BiH. To je ključni detalj razgovora koji su osam sati trajali u uredu posebnog predstavnika Europske unije u BiH.
Četrnaest točaka
Kako doznaje Večernjak, početak sastanka je iznenadio sve domaće političke sudionike da će se nakon teških političkih i socijalnih napetosti prosvjeda koji su kulminirali neredima, uopće razgovarati o pitanju “Sejdić - Finci”. Čak su predsjednici HDZ-a BiH Dragan Čović i SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija predložili da nije racionalno razgovarati o provedbi presude uz tešku političku i sigurnosnu situaciju. No, Fuele je ponovno otvorio sporazum o 14 točaka koji utvrđuje pojedinosti dogovora oko promjene izbornog sustava. Pri tome se došlo do rasprave treba li izborni model biti sastavni dio Ustava BiH ili posebnog zakona te na koji bi se način eventualno mogle mijenjati ove odredbe dvotrećinskom većinom u oba doma i sva tri nacionalna kluba. U jednome trenutku na stolu se unutar bošnjačkog političkog kruga pojavio prijedlog kako izdefinirati izborna podpodručja u Federaciji BiH s prijedlogom koji bi odgovarao zahtjevima Hrvata. Taj prijedlog podrazumijeva da je Federacija BiH jedno izborno područje. U njemu pobjednik izbora postaje član Predsjedništva BiH i pretpostavlja se da je to kandidat koji dolazi s područja većinskih bošnjačkih županija. Drugi pak član Predsjedništva BiH postaje kandidat, a ovoga puta je takav prijedlog stavljen na stol, koji je drugi po broju glasova s jedinstvene liste, ali uz uvjet da u četiri fiksne županije ima natpolovičnu većinu glasova. A te su županije Posavska, Hercegovačko-neretvanska, Zapadnohercegovačka i HB županija. I za izbor drugoga člana BiH Predsjedništva bilo bi ključno dobiti potporu birača iz ovih županija gdje žive u najvećem broju Hrvati. Takav prijedlog uz predsjednike dva HDZ-a Dragana Čovića i Martina Raguža podupiru čelnici srpskih stranaka, a bošnjački lideri SDA Bakir Izetbegović i Saveza za bolju budućnost Fahrudin Radončić nisu imali ništa protiv tog prijedloga. No, onda je na scenu stupio čelnik SDP-a Zlatko Lagumdžija.
‘Podjela’ BiH
Poručio kako se ovim prijedlogom dalje cjepka BiH te da neće dignuti ruku za takvo rješenje. Nakon toga, Fuele je dao kratku stanku kako bi se pokušao usuglasiti ovaj dogovor. Kada su se pak bošnjački političari vratili na sastanak, svi su bili jedinstveni - poručili su kako taj prijedlog ima manjkavosti na što je navodno prigovore uputilo i Venecijansko povjerenstvo. Time je ujedno propao i posljednji pokušaj za dogovor u ovoj godini u kojoj su izbori za Parlament EU i BiH.
Odavno je poznato da je Z. Lagumdžija glavni kočničar da se postigna kakav takav dogovor da bi se Hrvatima omogućiji minimalni uvjeti da sami sebi biraju svoje prestavnike u vlasti. Zato me čudi da na prostorima sa Hrvatskom većinom postoje ogranci SDP.a i članova iz Hrvatskog naroda.