Slom iluzija, u najkraćem bi se moglo opisati stanje u južnoj Hercegovini nakon još jednog pohoda kasnog mraza, koji je u startu sasjekao sezonu koja je puno obećavala, piše Večernji list BiH.
Sezona je počela ranije nego ikada u zadnjih četvrt stoljeća, već polovicom travnja na čapljinskoj veletržnici u Tasovčićima prodavao se mladi krumpir s otvorenog. Prve trešnje stigle su ne kako je to uobičajeno uoči 1. svibnja, nego već 20. travnja. Uvelike se već prodaju mladi kupus, karfiol, kelj, pa crveni i bijeli luk.
Unatoč dugoj i jakoj zimi, hercegovački povrtlari, voćari i vinogradari radili su kao pčele, a sezonu je „potjeralo“ mjesec i pol dana vedrog vremena u nizu, bez padalina, kako to ljudi kažu “cijela korizma”.
Jurjevski mraz
Međutim, sve je bilo uzalud, do sada najkasniji – jurjevski mraz, sasjekao je sve u korijenu. Stradalo je povrće – u prvom redu rani krumpir i tamo gdje se to ranije u travnju nije događalo u Vojnićima u ljubuškoj općini.
Zanimljivo područje jugozapadne Hercegovine u slivu rijeke Trebižat, pa do ušća u Neretvu u Strugama kod Čapljine, teško je stradalo u zoni do 150 metara nadmorske visine, zona od 150 do 300 metara iznad razine mora, manje je pogođena, a onda opet pogođena su i viša područja, ali srećom po njih oni se ne bave ranom proizvodnjom povrća.
Nije pogođeno samo povrtlarstvo, stradali su voćnjaci, vinogradi, kao i sve druge kulture – primjerice, kivi, smokve, orasi… u okućnicama.
- Šteta ima, ali je još uvijek nezahvalno prognozirati kolike su one u procentima. Da bi se štete sagledale treba dan dva sunčana i toplijeg vremena, pa da se približno može procijeniti šteta, naglašava Ivan Marinović tehnolog najveće ljubuške vinarije “Nuić”.
Slično stanje je i kod ostalih vinogradara, a oni u selima na rubu Ljubuškog polja posebice su razočarani.
- Oko loze se ne isplati više mučiti, treću godinu za redom nosi je mraz. Mislim da ću preostalu lozu posjeći i tako se riješiti problema, kaže Darko Mihaljević iz Graba kod Ljubuškog te dodaje: -Ovo nije bio mraz, već led. Minus šest…?!
Valja reći da Ljubuško polje nije samo u subotu osvanulo obavijeno crnim dimom od spaljenih guma, slično se ponovilo i u ponedjeljak. Naime, poljoprivrednici koji su uspjeli tzv. kišovanjem, odnosno natapanjem povrća uz pomoć prskalica ili paljenjem vatri, u subotu spasiti usjeve, ponovo su s nedjelje na ponedjeljak, imali besanu noć.
Šteta i u plastenicima
- Meni je mraz sve odnio. Mogao sam spasiti bar dulum krumpira, međutim kad “belaj” hoće, u onom mraku pokvario mi se motor, jada se Dobroslav Bukmir iz Šipovače kod Ljubuškog te dodaje:
- Noćas (ponedjeljak jutro) oko tri sata ponovo su se čuli motori, temperatura je bila oko nule, ne znam jesu li ponovo uspjeli, kaže Bukmir, koji dvoji kako će se sve skupa odraziti na mlade krumpire: -Bili su u fazi pred vađenje, gomolj je već bio veliki, s ovako kasnim mrazom do sada nismo imali iskustva, kaže Bukmir.
Od Marinana Brajkovića direktora zadruge “Matica” iz Višića kod Čapljine doznali smo da je šteta bilo i u zatvorenim prostorima – plastenicima i staklenicima. Uglavnom, tako jaki mraz uoči Jurevdana se u južnim dijelovima Hercegovine ne pamti. Uništena je povrtlarska proizvodnja na otvorenom od Tihaljine u grudskoj općini preko Stoca do Ravnog, voće, vinogradi… Posebice su pogođena područja s intenzivnom poljoprivredom, za njih je sezona propala! Kako u tim područjima nema više duhana koji je nekada, ako je i bilo šteta na povrću, “vadio godinu” mnogi, a posebice mladi, će se orijentirati prema jedinom izlazu – kako se to po tradiciji kaže, “pravljenju pasoša za Njemačku”.
