Usporiti i uživati u bh. ljepotama. Kako to prelijepo zvuči! Jer ova zemlja uistinu obiluje čudima svijeta, piše Večernji list BiH. Posjetili smo ovih dana špilju Ledenicu u selu Resanovcima kod Bosanskog Grahova. I ona je, kao i većina drugih prirodnih ljepota, nepoznata za mlade u BiH jer na maturalna putovanja idu van, a ni lokalni lideri ne trude se upoznati ih s onim što postoji u ovoj zemlji i čemu se svi mogu diviti.
Voda intenzivno kapa
Ledenica je još 1965. proglašena posebnim rezervatom. Pretpostavlja se da je duga 20 kilometara, a u njezinu predvorju zapaženi su tragovi prebivališta pračovjeka i pretpostavke su da je živio u ovoj špilji prije 30 ili 40 tisuća godina. Još u prošloj državi bila je osvijetljena te je izazivala osjećaj poštovanja za posjetitelje i ljubitelje prirode jer je krasi izuzetno bogatstvo špiljskog nakita. Istraženi špiljski sustav, prema pisanju legendarnog novinara, pokojnog Mirze Sadikovića, čini 14 dvorana ukupne dužine 697,5 metara. Ime je dobila po ledenim ukrasima koji se u ulaznoj dvorani formiraju tijekom zime, a ne smetaju im ni rekordno vruć srpanj, a ni kolovoz. Jer u Ledenici je uvijek svježe, a vlažnost je stopostotna. Voda intenzivno kapa. U dvoranama se nalazi nakit velikih dimenzija, različitih boja, svih vrsta (stalaktiti, stalagmiti, saljevi, stupovi, koralji i drugi) kakav se rijetko sreće u špiljama ovih krajeva.
Međutim, bilo bi toga još da neke divlje horde nisu u ratu i poslije rata u nju uletjele. Ukradena su željezna rešetkasta vrata i sve željezo, ukrali su i rasvjetu, pa čak i vagone legendarnog ćire iz kojeg su u onim vremenima naplaćivane ulaznice. Tragovi lomljenja i krađe nakita vidljivi su na svakom mjestu. Već i na ulazu, počevši od najveće dvorane zvane "Tamni vilajet" duge 186 metara. - Dovde se uz sigurno osvjetljenje nekako i može još uvijek očuvanim betonskim stubama. Dalje treba biti vrlo oprezan zbog urušenih staza i potpunog mraka. Iz Tamnog vilajeta ulazi se u dvoranu Četvrte krajiške brigade, potom u Mramornu pa u Šarenu, da bi špilja završila s Dvoranom stogova, Jezerskom i Visokom dvoranom. Ukupno je 13 dvorana čija je dužina 697,5 metara, a površina 8477 kvadrata. Ovo prirodno bogatstvo vapi za zaštitom, rekonstrukcijom staza i ponovnim osvjetljenjem, da bude turistička oaza kao i prije rata. Time bi se spriječila i pljačka nakita u kojoj nestaju stalaktiti, stalagmiti, špiljski stupovi, kalcitne kade, erozivne forme, vigled, draperije, ponori… Valja istaknuti i jezerca u špilji i njezin polulabirintski oblik pa se bez propisne opreme, osvjetljenja i vodiča i ne preporučuje ulazak - pisao je Sadiković za života. Navodi i da joj je priroda podarila "vječni led" i ledene ukrase pa je bila i izvor prihoda i turističko odredište. U Europi je Ledenica među najatraktivnijim špiljama. Njezin nakit je čudnog oblika, s različitim bojama. Zapisano je da je prva istraživanja Ledenice izvršio istraživač Malec sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a cjelovito istraživanje obavio je dr. Branko Lazarević oko 1978. godine. On je dao imena i dvoranama i velikom broju špiljskog nakita.
Neko novo doba...
Zanimljivo je da je o Ledenici još 1878. pisao engleski arheolog i putopisac sir Arthur John Evans, koji je za engleske listove tada naveo da se ovdašnje stanovništvo opskrbljuje iz Ledenice vodom, da stoka u njoj planduje i da služi za skrivanje. Nekoć je Ledenicu posjećivalo više od 150 tisuća turista godišnje iz svih europskih zemalja, a onda je došlo neko novo vrijeme... suvremenije, rekli bi neki, međutim, zaostalije ako ćemo gledati po Ledenici i prema svim drugim bh. ljepotama prema kojima se odnosimo kao zla maćeha.
