Analizom podataka znanstvenici su došli do zanimljive informacije o tome koliko je koristan lockdown.
Već u prvom valu pandemije su stručnjaci sveučilišta Hopkins došli do spoznaje kako je potpuno zatvaranje učinilo malo po pitanju smanjena smrtnih ishoda i trebalo bi se odbaciti kao mjera prevencije jer ima devastirajući efekt na ekonomiju i društvo.
Prema podacima analize, lockdown u Americi i Europi je smanjio stopu smrtnosti za samo 0.2 posto.
“Nismo pronašli dokaze da je zatvaranje škola, sveučilišta i ograničavanje druženja imalo važnog utjecaja na smanjenje stope smrtnosti radi Covida“, navode autori studije te dodaju kako zatvaranja i zabrane nisu tijekom prvog dijela pandemije puno pomogli. Studija je napravljena od strane ekonomista a ne epidemiologa i bazira se na pregledu 34 studije koje su objavljene 2020. godine na ljeto, kada je pandemija tek počela. Provjeravali su stope preživljavanje ali nisu uključili podatke o tome kako je lockdown utjecao na broj zaraženih ili hospitalizacije.
Autori su „zatvaranje“ definirali kompulzivnu ne farmaceutsku kao intervenciju koja ograničava kretanje, zatvara škole ili firme i sprečava internacionalna putovanja. Nisu tu uključili preporuke vlada, informativne kampanje, masovno testiranje ili cijepljenje. Studija je otkrila kako zatvaranje poslovnica i firmi koje nisu esencijalne možda i je donijelo nešto pozitivno kada je u pitanju stopa smrtnosti koja je tada bila smanjena za 10.6 posto, vjerojatno jer su tada bili zatvoreni kafići i barovi. Nošenje maske nije uključeno u analizu kao važan faktor. Naveli su kako su zatvaranja imala devastirajući efekt na ekonomiju i društvo, barem u prvom valu pandemije.
“Ona su doprinijela smanjenu ekonomske aktivnosti, povisili stopu nezaposlenosti, smanjili odlazak u škole, uzrokovali političke nemire, doprinijeli obiteljskom nasilju i podcijenili liberalnu demokraciju“, napisali su te dodali kako te „troškove“ za društvo moraju biti uspoređeni s dobrobitima zatvaranja, a onda se dolazi do zaključka kako zatvaranje mora biti odbačeno kao instrument za kontrolu pandemije.
Mnogi bi ljudi ionako prakticirali mjere zaštite pa i da vlada i stručnjaci nisu naredili zatvaranje kada je pandemija krenula.
“Ljudi reagiraju na opasnost izvan praga kuće, a kada je pandemija krenula, svima je bilo jasno da se moraju distancirati i ne izlaziti previše među ljude, i da im nitko to nije naredio“, stoji u studiji.
Autori su također rekli dolazimo i do neplaniranih posljedica – radi zabrana ljudi nisu izlazili ni u parkove. Ovo se istraživanje razlikuje od prethodnih studija koje su otkrile kako zatvaranje djeluje.
KAKO SE OD VIRUSA ZAŠTITITI?
Ojačajte imunološki sustav jer je to iznimno važan korak zaštite. Svakodnevna rutina neka bude usmjerena na zdravlje, redovito vježbajte, jedite cjelovite namirnice i pazite da dovoljno spavate. Moramo prihvatiti da je moguće da se varijante poput aktualne stalno javljati i da jače varijante dominiraju nad slabijima i treba se zato cijepiti. No dok nam ovaj virus ne bude poznatiji kao gripa, potrebno je ipak poduzimati određene mjere zaštite.
Ne dirajte oči, nos niti lice rukama ako ih niste oprali. Prekrijte ih maskom. Ruke perite često sapunom i vodom ili dezinfekcijskim gelom. Potrebno je čistiti i površine koje ste dirali prljavim rukama.
A. A.
