Kako bi uopće ušao među lidere u BCG-ovom renkingu najpoželjnijih gradova, grad mora pokazati liderstvo u ovih pet kategorija: ekonomskim prilikama, kvaliteti života, socijalnom kapitalu, komunikaciji građana s upravom i na kraju, brzini promjena.
S konačnim popuštanjem pandemijskih mjera, sve više stanovnika velikih gradova razmišlja o selidbi. Globalno, polovica njih već se jednom selila iz jedne u drugu sredinu, a čak 48 posto stanovnika gradova razmišlja o selidbi u budućnosti, otkriva veliko istraživanje Boston Consulting Group objavljeno pod nazivom “Najpoželjniji gradovi: Jesu li ljudi u njima sretni?” (Cities of Choice: Are People Happy Where they Live).
Rezultati istraživanja temeljeni su na višedimenzionalnoj anketi koju je BCG proveo među čak 50 tisuća ljudi u 79 najvećih i najatraktivnijih gradova na svijetu, s ciljem da se otkrije što stanovnike gradova potiče da odsele i suprotno od toga, zbog čega ostaju u gradovima.
Danas je, više nego ikad, lako preseliti. Glavni je izazov za gradonačelnice i gradonačelnike shvatiti što stanovnike njihovih gradova usrećuje kako bi ih zadržali i privukli nove. Moraju shvatiti što u njihovim gradovima doista funkcionira, a što ne funkcionira, kažu u BCG-u.
U izvještaju su gradovi podijeljeni u četiri grupe: megacentre, teškaše, srednjeteškaše i gradove u razvoju, temeljem njihovih socioekonomskih obilježja.
Kako bi uopće ušao među lidere u BCG-ovom renkingu najpoželjnijih gradova, grad mora pokazati liderstvo u ovih pet kategorija: ekonomskim prilikama, kvaliteti života, socijalnom kapitalu, komunikaciji građana s upravom i na kraju, brzini promjena.
Najpoželjniji gradovi za život
Megacentri. London i New York i dalje su dva megacentra najpoželjnija za život. To su gradovi s iznimno dobrim rezultatima u pogledu ekonomskih prilika, socijalnog kapitala i komunikacije građana s upravom, no dobili su niže ocjene u kategoriji kvalitete života i brzini promjena, što znači da bi sljedećih godina njihova mjesta na vrhu liste mogla doći u pitanje. No, kao grupa, megacentri, odnosno gradovi s više od deset milijuna stanovnika, pokazali su ustvari ispodprosječne rezultate upravo u kategoriji ekonomskih prilika.
Gradovi teškaši. U kategoriji gradova koji imaju više od tri milijuna stanovnika, na vrhu liste su Washington, Singapur i San Francisco. Kao kategorija gradova, imaju bolje rezultate u komunikaciji građana s upravom od drugih kategorija, ali nisu se baš proslavili u kategorijama socijalnog kapitala ili brzine promjene.
Gradovi srednjeteškaši. Kao grupa, gradovi srednje veličine do tri milijuna ljudi imali su najbolje rezultate, od 28 gradova u kategoriji, čak 18 ih je ostvarilo rezultate iznad medijana. Na vrhu liste su Kopenhagen, Beč i Amsterdam, koji se posebno ističu po kvaliteti života.
Gradovi u razvoju. Ovu skupinu gradova obilježava njihova brza stopa rasta i urbanizacije, što ih čini posebno dobro plasiranim po brzini promjene, ali i nižoj kvaliteti života. Vodeći u ovoj skupini su Bangalore, Mumbai i New Delhi.
A gdje je Zagreb?
“Grad Zagreb prema BCG-ovoj metodologiji, iako ovim istraživanjem nije bio obuhvaćen, spada u kategoriju gradova srednjeteškaša. Pandemija i potres 2020. doista su obilježili protekle tri godine i pred grad i njegovu relativno novu upravu postavili cijeli niz izazova na koje moraju odgovoriti kako bi uspjeli dugoročno Zagreb transformirati u grad koji privlači daleko više nego danas. Nova gradska uprava i Zagrebački Holding pokazali su značajnu odgovornost u upravljanju proračunskim novcem, što su valorizirale i rejting agencije, no potrebni su brži iskoraci u rješavanju komunalnih problema i izgradnji socijalne infrastrukture. To je prepoznala i sama uprava, koja je to prioritizirala, ali nedostaje veće otvaranje prema poslovnoj zajednici. Također, zabilježen je napredak u komunikaciji s građanima, što je još jedna kvaliteta koju BCG mjeri u svojem istraživanju. EU sredstva na raspolaganju za izgradnju društvene infrastrukture moraju biti učinkovito potrošena, čime će zasigurno biti podignuta kvaliteta života, ali Zagrebu nedostaje jasna strategija razvoja ključnih industrija, koja bi mogla pomoći povećanju broja poslovnih i karijernih prilika. Dobar primjer za to je veliki trud u privlačenju turista, dok ponuda u kulturi i zabavi ne prati promociju destinacije. Kad bi se jasno odredilo koje sektore Zagreb želi promovirati i koje biznise privlačiti, tada bi se ubrzao i njihov razvoj i rast. To bi Zagreb učinilo još atraktivnijim za život i doseljavanje”, ocijenio je Tomislav Čorak, hrvatski partner u Boston Consulting Group.
Kako je COVID-19 pandemija utjecala na renking gradova
Istraživanje pokazuje kako je pandemija imala negativan utjecaj na rezultate gradova, od 79 obuhvaćenih istraživanjem, tek ih je osam imalo bolje rezultate 2022. godine u odnosu na 2021.
Stanovnici su bili manje optimistični u ocjenama svojih gradova i spuštali su ocjene za kvalitetu života u svim potkategorijama. Također su isticali manje atraktivnih prilika za promjenu posla ili napredak u karijeri.
Pandemija je za mnoge gradove bila veliki test otpornosti, kojeg mnogi nisu položili kako valja. Gradonačelnice i gradonačelnici moraju se zapitati što mogu učiniti kako bi osigurali da stanovnici u svojim gradovima budu sretni. Ljude je kriza promijenila, mijenjati se moraju i gradovi, poručuju iz BCG.
