Davud kod Bošnjaka, a Luka kod Hrvata i Srba najčešća su imena koja biraju roditelji muške djece u BiH, dok je pak Sara najčešće ime u izboru bošnjačkih roditelja, a nerijetko ga biraju i Hrvati te Srbi, piše Večernji list BiH. Najčešća ženska imena koja biraju hrvatski roditelji su Marija i Ivana, dok su Milica i Sofija izbor broj jedan u Republici Srpskoj. Gledajući regionalno, jedno je ime povezalo čak tri države. Naime, u Hrvatskoj i Srbiji najčešće muško ime bilo je Luka, što je slučaj i s njihovim sunarodnjacima u Bosni i Hercegovini. Nešto je drukčija situacija s djevojčicama. U Hrvatskoj je, naime, Mia najčešće žensko ime, a u Srbiji je Sofija. Istodobno, u Crnoj Gori najčešće muško ime gotovo je očekivano Nikola, što je i dio tradicije u toj zemlji.
Biblija, Kuran
U Sjevernoj Makedoniji među muškim imenima prednjači Luka, pokazuju podaci iz te zemlje. To je slučaj s imenom Filip koje najčešće biraju Slovenci za svoje dijete. David je pak najpopularniji u Rumunjskoj, Jakub u Slovačkoj i Češkoj. Ime bebe Noah ujedinilo je Njemačku i Veliku Britaniju, dok je u Francuskoj najčešće ime muškog djeteta Gabriel. U Austriji je to Paul, u Poljskoj Antoni, u Rusiji Aleksandar, a u Španjolskoj Martin. Treba reći kako je u Italiji najčešće ime kod muške djece Leonardo. Zavod za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine inače je objavio popis od 100 najučestalijih imena novorođene djece. Deset najčešćih ženskih imena je Sara, Merjem, Asja, Esma, Amina, Ema, Hana, Lejla, Lamija i Dalila. Istodobno, deset najčešćih muških imena u Federaciji je Davud, Ahmed, Hamza, Amar, Adin, Džan, Daris, Eman, Harun i Ali. Među popularnijim ženskim imenima u Bosni i Hercegovini su Jelena i Katarina, a koja se najčešće daju po uzoru na srednjovjekovnu vlastelu ili pak posljednju kraljicu. I ta imena najčešće daju hrvatski roditelji. U posljednjem desetljeću nastavlja se i trend da građani djeci daju uglavnom kratka, efektna imena. Kod Bošnjaka muslimana to su imena povezana s Kuranom, a kod Hrvata katolika i Srba pravoslavaca povezana s Biblijom. Nerijetko se u BiH, a što je trend i u drugim susjednim zemaljama, pojavljuju i imena u tzv. globaliziranom ozračju s obzirom na to da roditelji računaju kako će im djetetu s međunarodnim imenom biti lakše školovati se ili živjeti u inozemstvu. Zanimljivi su i rezultati međunarodnih istraživanja kako najčešće nastaju imena djece. Čini se da tu očevi imaju tek ograničen utjecaj. Prema provedenom istraživanju, četiri od deset majki ne uzima u obzir prijedlog oca prilikom odabira imena za svoje dijete. Studija je također otkrila da su četvorica od desetorice očeva prisiljena odustati od svojih prijedloga te prepustiti izbor imena svojoj boljoj polovici. U prosjeku par smisli čak 12 imena prije odabira najdražeg, a jedan od četiri para donese konačnu odluku tek kada se beba rodi. Iznenađujuće je da četvrtina roditelja ignorira nove trendove i bira imena koja su im se sviđala u djetinjstvu. U istraživanju je sudjelovalo oko 3000 roditelja, a trećina kaže da pogriješi u odabiru imena. Često se par prepire oko odabira imena tijekom cijele trudnoće. Prilikom "pregovara" o imenima treba paziti na razne nadimke, kako će dijete zvati na igralištu te kako će se ime slagati s prezimenom. U prosjeku dijete neodlučnih roditelja dobije ime tek 11 dana poslije rođenja. Nevjerojatno je da jedan od deset roditelja izvlači ime iz šešira, a 14 posto očeva baca novčić kako bi se odlučilo za ime djeteta. Četvrtina roditelja savjetuje se sa svojim kolegama, a na kraju 37 posto njih ipak izabere ime djeda. Toliko je i neodlučnih roditelja, njih 16 posto, koji mijenjaju ime djetetu nakon nekoliko dana. Često izborom imena roditelji stvore dodatne frustracije djeci, zbog čega se poziva da pozorno donesu tu odluku. Naime, odavno je poznato da djeca osnovnoškolske dobi s izrazito neobičnim imenima ili imenima s negativnim asocijacijama često imaju problema te budu predmet izrugivanja ili pak odbacivanja u društvu.
Pad trenda
Istodobno, međunarodna imena su popularnija u pograničnim područjima, gdje je prednost neovisnosti i gdje se lakše postiže socijalna mobilnost. Također su veći izgledi da će roditelji odabirati neobična imena za djecu rođenu tijekom ekonomske recesije. Vjerojatno je to njihov nesvjesni pokušaj da pomognu djetetu da se istakne među svojim vršnjacima u konkurentnim vremenima, također pokazuju rezultati istraživanja. Sve je manje slučajeva da roditelji daju imena po rođacima ili pak po baki ili djedu. To najčešće rade oni parovi čiji su roditelji rano umrli. Dio roditelja ima ambiciju čak i "produljiti" život pa djetetu daju neku skraćenu varijantu imena ili je pak prvo slovo imena djeteta kao kog jednog roditelja, majke ili oca. Studija je pokazala i da se imena djeci daju po pojedinim uzorima, često istaknutim glumcima ili glazbenicima, pa čak i nazivima skladbi.
