Prema najnovijim podacima, na području čitlučke općine registrirana su 403 samostalna ugostiteljska objekta, 448 privatnih poduzeća, 220 samostalnih trgovinskih radnji, 173 obrtničke radnje, 67 samostalnih prijevoznika, 60 taksista, 12 privatnih agencija, jedna zadruga, sedam državnih ustanova te jedna agencija, piše Večernji list BiH.
Najviše ih u Mostaru
Taj se broj često mijenja jer se neke radnje odjavljuju, druge prijavljuju. Prema najnovijim podacima, trenutačno je na području općine Čitluk ukupno zaposleno 6118 osoba, od kojih 507 Brotnjaka radi u javnom, a ostali, njih 5611, u privatnom sektoru. Zbog gospodarske krize mnogi Hercegovci i dalje godinama bezuspješno čekaju bilo kakav posao, a trenutačno se na popisu nezaposlenih u HNŽ-u nalaze 30.703 osobe. Najviše ih je u Mostaru, i to 14.926, u Konjicu 3842, Čapljini 3006, Čitluku 2663, Jablanici 2118, Stocu 1892, Prozor-Rami 1861, Neumu 356 i Ravnom 39 nezaposlenih osoba. Iako je općina Čitluk po broju zaposlenih u vrhu u HNŽ-u, još uvijek u toj općini na posao čeka mnogo nezaposlenih. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje HNŽ-a, na kraju 2018. na popisu nezaposlenih u općini Čitluk bile su 2663 osobe od kojih je 1486 žena.
Među nezaposlenim Brotnjacima, najviše je kvalificiranih osoba (1069) i srednjoškolaca (956) te 246 nekvalificiranih i osoba s nižom stručnom spremom, sedam polukvalificiranih i dvije visokokvalificirane osobe. Posebno žalosti činjenica što na posao u općini Čitluk čeka čak 251 visokoobrazovana osoba, od kojih je 181 s titulom magistra struke po bolonji. Posao također čeka 47 osoba s višom školskom spremom (po starom programu) i 85 prvostupnika. Među nezaposlenim srednjoškolcima najviše je ekonomskih tehničara, upravnih tehničara, prodavača i drugih zanimanja. Treba posebno istaknuti da su među čitlučkim nezaposlenim visokoobrazovanim kadrovima najbrojniji ekonomisti, socijalni radnici, pedagozi i profesori raznih predmeta, posebno hrvatskoga jezika.
Nužna suradnja
Očevidno je kako je nepovoljna struktura nezaposlenih osoba rezultat višegodišnje neprilagođenosti obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. Kako bi se ta nepovoljna struktura poboljšala, bilo bi nužno pojačati suradnju gospodarstvenika i obrazovnih ustanova u cijeloj HN županiji jer se samo tako može planirati školovanje i osposobljavanje stručnih kadrova za zanimanja koja su potrebna gospodarstvu. •
