Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević gostovala je u studiju Večernjeg lista povodom početka školske godine. S njom smo razgovarali o tome koliko škole rade ili bi trebale raditi na uključivanju što većeg broja stručnjaka u kontekstu dobrobiti djece. Koliko zapravo djeca sudjeluju u donošenju odluka unutar škola, a koliko bi trebala sudjelovati, što je s njihovim fizičkim i psihičkim zdravljem, je li slika u školama zadovoljavajuća i u kojim to situacijama djeca trebaju obratiti njoj za pomoć, samo su neka od pitanja na koja je odgovorila pravobraniteljica.
"Vrijeme je za jedan novi početak. Ono što je prisutno je treća pandemijska godina i ono što ne bi trebalo iznenaditi, ono što je važno da nam treba dodatno strpljenje i dostatnost u provođenju epidemioloških mjera, a treba voditi računa o potrebama djece. Važno je da odrasli budu uzor djeci koji će pokazati poštivanje epidemioloških mjera", kazala je Pirnat Dragičević. Pozvala je roditelje i nastavno osoblje, da djeci na primjeren način objasni zašto je potrebno nositi maske, zašto je važno dezinficirati ruke. "Imali smo veliki broj pritužbi roditelja koji su ukazivali da je štetno nošenje zaštitnih maski, odnosno da se djeca teško nose s tim. Ono što smo odgovarali je bio u skladu sa stavovima HZJZ-a i Ministarstva obrazovanja.
To je jedini način borbe protiv ove pandemije, uz procijepljenost, upravo zato da bi djeca mogla ostati u školama. Interes djece je ovdje prevagnuo. Ono što želim reći i želim pohvaliti djecu. Djeca su u cijeloj koronakrizi koliko god ima bilo teško nošenje maski bilo teško, pokazali su veliki stupanj odgovornosti", kazao je. "Obitelj i roditelji su zaštitnički usmjereni na djecu. Nalazimo se u razdoblju u kojem smo svi pod stresom i roditelji. Izvodim zaključak da su roditelji iznimno zaštitnički usmjereni prema djeci", kazala je. "Podrška djetetu u razvoju i rastu je neophodno potrebna. Trenutak je da svi priznamo da su škole prva mjesta na kojima se podrška mora pružiti", kazala je.
Nedostatak stručnjaka
"Mi moramo reći da se kroz pritužbe susrećemo sa molbama i zahtjevima škola za zapošljavanje. Važni su psiholozi, pedagozi, socijalni pedagozi, sve je to važno za dobrobit djece. Važno je da se svi ti profesori i učenici dodatno obrazuju o pravima djeteta kako bi prepoznali situaciju koja treba pomoć drugih stručnjaka", rekla je. "Da bi pružili prvu pomoć važno je da učitelji znaju da djeca pokazuju simptome straha, stresa i važno je da u to upute stručni tim škole. Važno je da ne samo da prepoznaju nego i da razgovaraju s roditeljima", kazala je.
Kazala je da djeca ne sudjeluju dovoljno u odlučivanju. "Jedna od prvih aktivnosti je donošenje 'Pravila ponašanja u razredu' i djeca bi ga trebala izraditi sama i ona im ne bi trebala biti nametnuta", dodala je. "Kazala je da djecu smeta da ih se ne sluša. Konkretno imali smo slučaj adekvatnog odijevanja, traperice s rupama jesu li one adekvatne. Djecu treba podučiti tome koja su njihova prava, ali ne smiju povrijediti prava nekoga drugog", dodala je. "Ono što treba reći je da se djeca s dječjim pravima upoznaju u vrtiću. Dati im treba do znanjada su sva djeca jednaka bez obzira o porijeklu, vjeri, boji kože, imovinskom stanju roditelja, teškoćama u razvoju ili bilo čega drugoga, što piše u Konvenciji o pravima djeteta", kazala je.
Situacija nakon pandemije
Pravobraniteljica je kazala da je situacija alarmantna. "Brojna recentna istraživanja nam ukazuju na razmjere problema i daju nam smjernice za daljnje postupanje. Pokazuju nam da nam djeca nisu dobro. Pokazali su da se negativni učinci bili izraženi u nedostatku održavanja izvannastavnih aktivnosti, ali i uputili su da veći broj djece ima problema s anksioznošću, strahovima. 65 posto učenika je ocijenilo da je njihov život bio bolji prije pandemije. Situacija je takva da nas treba zabrinuti da ukazuje na to da je potrebna zaštita mentalnog zdravlja djece", kazala je.
