Svako šesto domaćinstvo u BiH je siromašno. Postojeći sustav socijalne zaštite ne doprinosi smanjenju siromaštva u BiH, pa stoga ne čudi da je proces emigracije postao jedan od najvažnijih društvenoekonomskih izazova s kojima se suočava BiH, stoji u Izvješću o razvoju BiH u 2016. godini koji je objavila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH (DEP BIH).
"Bosna i Hercegovina je u 2016. godini ostvarila rast bruto domaćeg proizvoda od 3 posto što je nepromjenjena stopa rasta u odnosu na 2015. godinu. Ostvareni ekonomski rast je imao utjecaja na blagi rast zaposlenosti i smanjenje stope nezaposlenosti u BiH koja je i dalje među najvećim u regiji", navode iz DEP-a, piše Radiosarajevo.ba.
Prema njihovom Izvješću, opća razina cijena u zemlji je ostala stabilna, a vanjskotrgovinski bilans se poboljšao. Međutim, robni deficit od 7,2 milijarde KM u platnom bilansu čini oko 24 posto BDP-a i ukazuje na problem konkurentnosti ekonomije BiH. Također, strane direktne investicije u BiH se i dalje smanjuju.
"Ukupan javni dug i otplate duga bilježe povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Poslovno okruženje je i dalje opterećeno različitim administrativnim preprekama na različitim razinama vlasti", navode u svojoj analizi iz Direkcije za ekonomsko planiranje BiH.
Nadalje, iz ove direkcije kažu da je tržište BiH fragmentirano s različitim pravilima koja se primjenju u različitim dijelovima zemlje što vodi ka tome da se ne može postići stvarna sloboda kretanja roba i usluga.
"Prema Globalnom indeksu konkurentnosti za 2016/2017. godinu BiH, za razliku od prethodnih godina, nije zabilježila znatne promjene u svom rangiranju jer je dospjela na 107. mjesto od 138 zemalja (u 2015. godini je bila na 111. mjestu od 140 zemalja)", ističu iz direkcije.
Prema njihovom mišljenju, niska konkurentnost BiH ekonomije ima svoje korijene u niskom obuhvatu obrazovanjem i obrazovnom sustavu koji ne priprema adekvatno kadrove za moderno tržište rada.
U 2016. godini svega deset posto radnosposobnog stanovništva ima više ili visoko obrazovanje, dok postotak radnosposobnog stanovništva sa završenom srednjom školom iznosi 52,1 posto. Obrazovni sustav u BiH nije inkluzivnog karaktera i ne pridaje mu se značaj koji mu je odgovarajući, iako predstavlja važan stup u pristupu socijalnoj uključenosti i obrazovanju u EU.
"Pristup zdravstvenim uslugama je otežan jer su kapaciteti medicinskog kadra znatno manji od EU prosjeka što onemogućava adekvatan i pravovremen pristup pacijentu. Oko 15 posto stanovništva BiH nema javno zdravstveno osiguranje", stoji u analizi DEP-a.
Da bi Bosna i Hercegovina adekvatno odgovorila na izazove prilagođavanja Europskoj uniji, te da bi se osiguralo učinkovitije i djelotvornije pružanje usluga građanima, iz DEP BiH ističu kako javna uprava u BiH mora poboljšati suradnju i transparentnost između svih razina vlasti, ujednačiti sustav planiranja i uskladiti ga s financijskim okvirom.
Iz Direkcije ističu da se u što kraćem vremenskom okviru mora počet vršiti bolja suradnja na svim razinama kako bi se izbjeglo donošenje pogrešnih i međusobno kontradiktornih politika i zakona.
