Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru danas proslavlja 25. obljetnicu. U povodu četvrt stoljeća od njegova osnivanja s dekanom Medicinskog fakulteta SUM-a izv. prof. dr. sc. Ivanom Ćavarom, dr. med., razgovarali smo o dosadašnjem radu fakulteta, unaprjeđenju nastavnoga procesa, planovima za budućnost...
Večernji list: Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru obilježava veliki jubilej. Možete li se ukratko osvrnuti na njegovu 25-godišnju povijest?
- Skupina entuzijasta vođena upornošću i željom da pomogne hercegovačkom kraju rezultirala je 1997. godine osnutkom i početkom rada Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru (MFSUM). Među tom skupinom ljudi posebno bih izdvojio dva imena, a to su prvi dekan MFSUM prof. Filip Čulo i ravnatelj Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar prof. Ante Kvesić. Ta dva čovjeka imala su viziju i hrabrost krenuti u projekt osnivanja i vođenja fakulteta u vrijeme kada, nažalost, broj protivnika te ideje nije bio mali, zbog čega im iskreno zahvaljujem. Tijekom početnih nekoliko godina uvjeti za rad na fakultetu bili su teški, nastava se odvijala u nekoliko baraka na Bijelom brijegu u improviziranim učionicama i laboratorijima, nastavna i medicinska oprema bila je nedostatna, broj domaćih nastavnika i zaposlenih na fakultetu bio je mali, općenito, materijalne prilike i infrastrukturni kapaciteti bili su oskudni, ali ono što je bilo veliko jesu srce, entuzijazam i volja nastavnika, studenata i djelatnika fakulteta. I ja, kao student MFSUM-a, dionik sam tog vremena i pamtim jednu sjajnu sinergiju koja je postojala između svih nas unatoč brojnim poteškoćama. U prvih deset godina rada fakulteta nastavnici (profesori, docenti i asistenti) dolazili su uglavnom s medicinskih fakulteta u Hrvatskoj (Zagreb, Rijeka, Split i Osijek) i Bosni i Hercegovini (Sarajevo). Međutim, imali smo sreću što su to bili u to vrijeme najbolji predavači i znanstvenici, tako da su studenti medicine u Mostaru usvajali jednako znanje kao i njihovi kolege u drugim sveučilišnim centrima. Da to nije samo floskula nego realnost, dokaz je kako većina diplomanata ovog fakulteta, napose prvih generacija, jesu ugledni liječnici zaposleni kako u našoj mostarskoj bolnici tako i u ostalim zdravstvenim ustanovama u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i inozemstvu, a značajan dio njih ima rukovodeće pozicije u sustavu zdravstva i visokog obrazovanja.
Kako je vrijeme prolazilo i kako su nove generacije upisivale fakultet, nedostatak prostora i opreme sve se više osjećao. Zahvaljujući financijskim sredstvima Vlade Republike Hrvatske uz potporu institucija Bosne i Hercegovine, MFSUM je 2007. godine konačno dobio novu zgradu urađenu prema modernim europskim standardima. Za vrijeme dekanskog mandata prof. Ljerke Ostojić i prof. Milenka Bevande, sad već u novim i dobro opremljenim prostorima, Fakultet se nastavlja razvijati, pokreću se magistarski i doktorski studij, otvaraju se Studij dentalne medicine i Studij medicine na engleskom jeziku, počinju s radom znanstveno-istraživački laboratoriji i značajno se povećava broj domaćeg znanstveno-nastavnog kadra. Danas većina naših nastavnika jesu zaposlenici SKB-a Mostar, najveće nastavne baze MFSUM-a i zahvaljujući Upravi bolnice i vodstvu fakulteta postoji izvrsna suradnja između tih dviju ustanova tijekom svih ovih godina jer opstojnost i napredak jedne bez druge bili bi nemogući. Na kraju bih zahvalio svim nastavnicima i djelatnicima fakulteta koji su utkali sebe u njega, zatim svim tijelima izvršne i zakonodavne vlasti na županijskoj i državnoj razini, rukovoditeljima zdravstvenih ustanova i institucija te medijima koji su pridonijeli i pridonose radu i napretku MFSUM.
Večernji list: Što se sve priprema na svečanosti obilježavanja dva i pol desetljeća osnutka Medicinskog fakulteta SUM-a koja će se održati danas (petak, 24. lipnja)?
- Na svečanosti će biti upriličeni prigodni govori dekana MFSUM-a, čiju dužnost obnašam, ravnatelja SKB-a Mostar prof. Ante Kvesića, prorektora za biomedicinu SUM-a prof. Milenka Bevande i predsjednika Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragana Čovića. Tijekom svečanosti bit će dodijeljene zahvalnice, plakete i povelje dugogodišnjim djelatnicima fakulteta, nastavnicima, institucijama, ustanovama i najzaslužnijim pojedincima koji su dali izniman doprinos razvoju i promociji MFSUM-a.
Večernji list: Kako biste vi ocijenili Medicinski fakultet SUM-a danas? Što, kao novoizabrani dekan, planirate poduzeti kako biste unaprijedili razvoj fakulteta?
- Danas je MFSUM jedna moderna i respektabilna visokoškolska ustanova, kako u državnim tako i u regionalnim okvirima. Od svog osnutka pa sve do danas fakultet bilježi kontinuirani napredak u nastavnom i znanstvenom smislu, a na njemu se izvode četiri studijska programa: Studiji medicine na hrvatskom i engleskom jeziku, Studij dentalne medicine i poslijediplomski doktorski studij. Od početka rada fakulteta pa sve do danas broj upisanih studenata po godini za svaki od studijskih programa relativno je mali i naglasak se stavlja na kvalitetu obrazovanja. U novije vrijeme MFSUM suočava se s novim izazovima koje europski obrazovni sustav, zatim složene političke, ekonomske i zdravstvene prilike te digitalno doba postavljaju pred nas. U tom kontekstu, sa svojim timom prodekana i pomoćnika, svim nastavnicima i djelatnicima fakulteta pokrenuo sam brojne aktivnosti u cilju unaprjeđenja razvoja fakulteta gdje će studenti zauzimati središnje mjesto u obrazovnom procesu. Počeli smo s modernizacijom i unaprjeđenjem nastavnih procesa, revizijom studijskih programa, potičemo rad studentskih sekcija/udruga, uveli smo sustav nagrađivanja najboljih studenata, razvijamo i ulažemo u znanstveno-nastavni kadar koji čini temelj fakulteta. Nadalje, planiramo nabavu novih medicinskih uređaja i laboratorijske opreme, pokrenuti nove laboratorijske tehnike, dovršiti izgradnju dentalne klinike, proširiti spektar biomedicinskih usluga i provesti digitalnu transformaciju fakulteta. Poticat ćemo sudjelovanje fakulteta u međunarodnim znanstveno-istraživačkim projektima, zatim nastaviti i unaprijediti suradnju s brojnim domaćim i inozemnim ustanovama iz područja biomedicine, kako bismo ojačali međunarodnu poziciju i ugled fakulteta.
Večernji list: Prilično ste mladi izabrani za dekana. Što vas je motiviralo da postanete dekan?
- Iako jesam relativno mlad, u rad fakulteta uključen sam već poprilično dugo, dakle od 2006. godine, kad sam izabran za asistenta. U razdoblju od 2017. do 2021. godine obnašao sam ulogu prodekana za međunarodnu suradnju, tako da imam poprilično iskustvo i dobro sam upoznat sa strukturom i opsegom poslova na Medicinskom fakultetu SUM-a. Osim toga, volim svoj fakultet s kojega sam potekao i na kojem sam izgradio akademsku karijeru, osjećam ga kao svoj dom, a njegove djelatnike kao svoju obitelj. Nadalje, rad sa studentima i bavljenje znanošću ispunjava me i izgrađuje kao nastavnika i znanstvenika. Glavni motiv mi je osigurati kontinuitet razvoja MFSUM-a, a već sam odgovorio koje sam aktivnosti poduzeo i što još planiram uraditi u tom kontekstu. S obzirom na energiju i iskustvo, osjećam da se nalazim u životnom razdoblju kada mogu najviše pridonijeti razvoju fakulteta, a oko sebe sam okupio tim kvalitetnih ljudi za koje vjerujem da će mi u tome pomoći.
Večernji list: Koliki je broj generacija liječnika i ukupan broj liječnika dosad diplomirao na MFSUM-u? Koliki broj se tih liječnika zaposlio u SKB Mostar?
- Dosad je MFSUM iznjedrio 19 generacija liječnika, a ukupni broj diplomiranih liječnika iznosi 725. U SKB-u Mostar trenutačno je zaposleno približno 300 liječnika koji su diplomirali na MFSUM-u. Mislim da ove brojke dovoljno same za sebe govore kad je u pitanju važnost MFSUM-a za zdravstvo i zdravstveni sustav u Hercegovini.
Večernji list: Kakva je suradnja MFSUM-a s drugim medicinskim fakultetima u Hrvatskoj i regiji, Europi i svijetu? Kakva je struktura nastavnih kadrova, odakle sve dolaze? Odvijaju li se razmjene studenata?
- Suradnja MFSUM-a s ostalim medicinskim fakultetima u Hrvatskoj i regiji je izvrsna. Imamo odličnu suradnju s nekoliko medicinskih fakulteta u Europi (Würzburg, Heidelberg, Granada). Kao što sam i prije spomenuo, u početnim godinama rada MFSUM-a većina nastavnika bila je s medicinskih fakulteta u Hrvatskoj. Iako danas glavninu našeg kadra čine domaći nastavnici na što smo ponosni, mi se ne vodimo politikom ekskluziviteta, nego nastavljamo angažirati najbolje nastavnike s drugih fakulteta jer na taj način izgrađujemo sebe i težimo k izvrsnosti. Treba uvijek učiti od najboljih. Razmjene studenata odvijaju se, međutim, još uvijek nisu na onom stupnju na kojem bismo to željeli i taj segment moramo poboljšati. Mobilnost studenata potiče se u okviru programa BoHeMSA i Erasmus+, provodi se studentska ljetna praksa u renomiranim regionalnim bolnicama i kliničkim centrima u Europi.
Večernji list: Koliko je zanimanje studenata za studijske programe na MFSUM-u?
- Stanje je izvrsno kad je riječ o zanimanju studenata za Studij medicine na hrvatskom jeziku. Svake godine na taj studij upisujemo 60 studenata, a broj kandidata na prijamnom ispitu redovito je oko 200, što znači da se za jedno mjesto natječu najmanje tri kandidata. Na Studiju dentalne medicine koji je osnovan prije šest godina i na koji upisujemo maksimalno 30 studenata godišnje, situacija je zadovoljavajuća. Jedino na Studiju medicine na engleskom jeziku, koji je najmlađi studijski program i gdje je također predviđeno 30 mjesta godišnje, moramo povećati broj upisnika i na tome intenzivno radimo.
Večernji list: Koje predmete predajete na fakultetu i u kojem ste znanstveno-nastavnom zvanju? Inače ste oftalmolog na Klinici za očne bolesti SKB Mostar. Zašto baš oko?
- Predmeti koje predajem jesu imunologija i fiziologija. Trenutačno sam u zvanju izvanrednog profesora, a krajem godine birat ću se u redovitog profesora. Odlučio sam se za kliničku specijalizaciju iz oftalmologije jer je riječ o vrlo dinamičnoj i kompleksnoj medicinskoj disciplini iako je oko najmanji organ u tijelu. Oftalmologija uključuje kirurški i internistički dio, a mene su posebno zanimale neurofiziologija vida i imunologija oka.
Večernji list: Tema vaše disertacije bila je "Uloga prostanoida u akutnom toksičnom oštećenju jetre paracetamolom", za koju ste dobili nagradu za najbolju disertaciju Medicinskog fakulteta u Zagrebu. O čemu se zapravo radi? Do kakvih se zaključaka došlo?
- Trovanje paracetamolom jedno je od najčešćih trovanja u medicinskoj praksi, osobito u male djece. Paracetamol je inače jedan od najsigurnijih lijekova, ali ako se jednokratno uzmu velike doze (20-30 tableta paracetamola), dolazi do značajnog oštećenja jetre što može završiti smrtnim ishodom. Istraživanja u sklopu disertacije radio sam na laboratorijskim životinjama, gdje su se miševima prije i nakon davanja toksičnih doza paracetamola aplicirali pojedini agonisti i antagonisti prostanoida. Neki od njih imali su protektivni učinak, a neki su dodatno pogoršavali oštećenje jetre. Svrha je bila da se dodatno istraži učinak onih agensa s protektivnim učinkom, koji bi se potencijalno mogli koristiti kao lijekovi koji štite jetru od trovanja paracetamolom.
Večernji list: Više od 10 godina bili ste na funbkciji pomoćnika ravnatelja SKB-a Mostar za znanost i nastavu. Je li vam i koliko ta funkcija pomogla u današnjem radu na mjestu dekana MFSUM-a?
- Svakako mi je ta funkcija značajno pomogla za obnašanje uloge dekana jer zahvaljujući njoj poboljšao sam upravljačke, organizacijske i komunikacijske vještine. Pobliže sam se upoznao i sa složenim administrativnim dijelom posla. MFSUM i SKB Mostar neodvojiva su cjelina čije su aktivnosti isprepletene i zajednički sudjeluju u brojnim projektima, tako da radno iskustvo u jednoj ustanovi sigurno pridonosi boljem razumijevanju problematike rada druge ustanove.
Večernji list: I za kraj, kakva je po vama budućnost MFSUM-a, SKB-a Mostar i, općenito, zdravstva u Bosni i Hercegovini?
- Iako živimo u turbulentnim vremenima u socijalnom, političkom i ekonomskom smislu kako na državnoj tako i na globalnoj razini, ipak sam optimist i vidim svijetlu budućnost. Na globalne promjene možemo vrlo malo utjecati i moramo im se prilagoditi, ali one stvari koje ovise o nama samima možemo mijenjati i trebamo se fokusirati na njih. Ako promatramo noviju ljudsku povijest, svakih nekoliko desetljeća događale su se svojevrsne krize, a medicina, medicinski fakulteti i sustav zdravstva opstajali su i razvijali se, nekad brže, nekad sporije, pa tako mislim da će biti i u budućnosti.
