Sve je više tužbi obespravljenih radnika iz Bosne i Hercegovine pred Europskim sudom za ljudska prava zbog neizvršenja presuda u predmetu neisplaćenih naknada i drugih prava vezanih za radni odnos. Dugovanja po ovoj osnovi u Federaciji Bosne i Hercegovine premašuju milijardu maraka, piše Večernji list BiH.
Trenutačno se pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu nalazi 950 tužbi protiv FBiH. Za većinu tužbi Europski sud utvrdio je da su bh. vlasti povrijedile prava građana na imovinu i pravo na pravično suđenje.
I topli obrok na Sudu
Nepoštivanje kolektivnih ugovora u Federaciji dovelo je do tužbi, smatraju iz Sindikata državnih službenika FBiH. Najviše tužbi je, kako kažu, iz razdoblja od 2010. do 2014. godine, i to iz Zeničko-dobojske i Srednjobosanske županije. Osim ukupnog iznosa, koji bi trebale platiti županije iz svojih proračuna, trebali bi biti plaćeni i dodatni iznosi koji su bh. građanima dosuđeni pred Sudom u Strasbourgu kao odšteta za utvrđenu povredu prava.
Stav Europskog suda za ljudska prava je da bi vlade za svaku proračunsku godinu trebale planirati ispunjavanje neizmirenih obveza. Podsjećanja radi, proteklih godina stotine radnika iz naše zemlje dobile su prvostupanjske presude u tužbama protiv županijskih vlada zbog neisplaćenih naknada za topli obrok, regres ili minuli rad. Međutim, većini nikad nisu isplaćeni dugovi po presudama, zbog čega su pokucali na vrata Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.
Strasbourg kao spas
Nakon toga počeli su stizati pozitivni odgovori iz ovog Suda. Europski sud za ljudska prava smatra kako nije razumno opravdanje nepostojanje sredstava u proračunima jer bi vlade za svaku proračunsku godinu trebale planirati ispunjavanje neizmirenih obveza. Sud je preporučio vladama u BiH da pokušaju načiniti prijateljske nagodbe u 368 prijava jer je već zauzeo svoj stav koji neće mijenjati.
Među onima koji su najviše tužili BiH su profesori, nastavnici i policajci. Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu svake godine podnosi se sve više tužbi protiv BiH jer u domaćim sudovima sporovi nerijetko traju i po 15 godina, a na isplatu potraživanja po presudama pojedini građani čekaju i po osam godina. Europskom konvencijom za ljudska prava propisano je da svim građanima mora biti dostupan nepristran sud i da je svaka država dužna u određenom roku riješiti njegov tužbeni zahtjev.
