Njemačka kancelarka Angela Merkel na središnjoj je proslavi godišnjice njemačkog ujedinjenja u Kielu, istaknula zasluge građana bivše Istočne Njemačke u svrgavanju komunističke diktature i u procesu ujedinjenja, zatraživši istodobno razumijevanje za njihovo nezadovoljstvo što još uvijek nisu dosegnuli razinu standarda zapadnih dijelova zemlje.
"Mirna revolucija 1989. je uspjela jer građani više nisu mogli trpjeti da netko odlučuje u njihovo ime", rekla je kancelarka Merkel na središnjoj proslavi 29. godišnjice njemačkog ujedinjenja u Kielu.
Ona je istaknula kako je do sada mnogo toga postignuto, ali da proces ujedinjenja još nije okončan.
"Državni projekt ujedinjenja je za nama. No ujedinjenje Nijemca nije bilo gotovo ni 3. listopada 1990., a nije gotovo ni danas. Proces ujedinjenja u glavama građana još uvijek traje", rekla je Merkel obraćajući se okupljenima.
Pozvala je na ujedinjenje
Njemačka kancelarka je ukazala na nezadovoljstvo koje vlada među građanima područja koje je nekad pripadalo Istočnoj Njemačkoj, ali je zatražila razumijevanje za njihovo nezadovoljstvo.
"Građani DDR-a su doživjeli brojne preokrete. Nakon tereta podjele Njemačke uslijedio je naporan proces ujedinjenja. Toga građani na zapadu zemlje moraju biti svjesni", rekla je Merkel, koja je i sama odrasla u DDR-u.
Njemačka kancelarka posebno je istaknula da se treba prisjetiti žrtava "diktature SED-a" (Stranke socijalističkog jedinstva Njemačke), režimske stranke DDR-a.
No Merkel je istodobno upozorila da, unatoč nezadovoljstvu, rasprava mora ostati "unutar okvira njemačkog ustava".
"Mi moramo reći 'NE' netoleranciji, izolaciji, mržnji i antisemitizmu“, rekla je njemačka kancelarka.
U svom govoru Merkel je pozvala i na više jedinstva među nacijama koje se nalaze pred velikim globalnim izazovima.
„Niti jedna zemlja ovog svijeta ne može sama izići na kraj s problemima. Zato moramo više nego ikad razmišljati multilateralno umjesto unilateralno, globalno umjesto nacionalno, otvoreno umjesto izolacionistički", poručila je Njemačka kancelarka.
Mjesec dana uoči skore 30. obljetnice pada Berlinskog zida, do čega je došlo 9. studenog 1989., ispitivanja pokazuju kako zapadni i istočni dio Njemačke dijele velike razlike u gospodarskim i političkom smislu.
Smatraju se građanima drugog reda
Više od polovine ispitanih Nijemaca u istočnim dijelovima zemlje smatra se građanima drugog reda, što rezultira i popularnošću desne, populističke Alternative za Njemačku u ovim dijelovima zemlje.
Prema zadnjim procjenama iz 2014., troškovi njemačkog ujedinjenja se kreću između 1,3 i dva bilijuna eura.
Građani na istoku Njemačke se osjećaju zakinutima jer su se životni uvjeti mijenjali mnogo sporije nego što su to nakon ujedinjenja obećavali zapadni političari, a rašireno je mišljenje da je zapad zemlje istoku nametao mnoga rješenja.
Već i sam čin ujedinjenja, koji se danas slavi, zapravo ne znači ujedinjenje nego se službeno radi o pripajanju "saveznih pokrajina koje su se nalazile u sklopu Njemačke Demokratske Republike Saveznoj Republici Njemačkoj".
