Kada je sredinom ljeta nekoliko izaslanstava iz BiH bilo u posjetu Bruxellesu te imalo susrete s vodećim dužnosnicima Europske unije, najavljeno je kako bi većina njih trebala doći u Sarajevo ove jeseni, piše Večernji list BiH. Diplomatskim kanalima najavljivalo se kako će ovim redoslijedom najprije predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, a zatim i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen stići u BiH te u završnici i povjerenik za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi. Kako se doznaje, načelno planirane posjete otkazao je Michel, što pak ne isključuje da bi ih mogli prolongirati eventualno do studenoga, kada se očekuje objava izvješća o napretku Europske komisije za BiH. Von er Leyen ipak dolazi u BiH 1. studenog iako je bilo najava da je i njezina posjeta otkazana. Jedino za sada nije poznato je li dolazak u glavni grad BiH otkazao ili prolongirao Mađar Várhelyi. Njihovi posjeti uvelike su očito povezani sa sadržajem samoga izvješća Europske komisije o napretku ili pak jednako važnim pitanjem - imaju li zemlje članice EU-a suglasnost treba li otvoriti pregovore s BiH. Neke od zemalja imaju ozbiljne dvojbe. Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske u BiH nije potvrdilo ni opovrgnulo kako se ova zemlja ne slaže s davanjem "zelenoga svjetla" za otvaranje pregovora s BiH potkraj godine, o čemu je Večernjak informiran iz diplomatskih izvora u Bruxellesu, koji, uz to, navode da se ni Njemačka ne slaže s takvim raspletom. Iz Veleposlanstva Nizozemske odgovorili su kako ta zemlja zapravo ključnim za napredak BiH smatra reforme koje se tiču vladavine prava, općenito demokracije, zatim ljudskih prava i gospodarstva. - Način na koji bosanskohercegovačke vlasti provode ove reforme, posebice reforme vladavine prava kao kamena temeljca procesa pristupanja, odredit će ukupni tempo napretka BiH prema Europskoj uniji - naveli su u odgovoru iz Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske.
Plenkovićevo lobiranje
U ranijim komentarima na sastancima veleposlanika zemalja članica EU-a u BiH, ali i na drugim tijelima u Bruxellesu Nizozemska inzistira isključivo na provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava koje su donesene u nekoliko slučajeva. Upitan koje su to ključne smjernice na koje vlasti BiH trebaju obratiti pozornost, isti izvor naveo je kako je 2019. Europska komisija odredila jasne prioritete. - U Mišljenju koje je Europska komisija izdala u prosincu 2019. godine, a Europsko vijeće prihvatilo, jasno je naglašeno da BiH treba temeljito unaprijediti svoj zakonodavni i institucionalni okvir ispunjavanjem 14 ključnih prioriteta kako bi otvorila pregovore za pridruživanje Europskoj uniji - dodali su iz Veleposlanstva. Kratak je rok preostao kako bi se eventualno promijenila odluka, bila ona čak i političke prirode, za BiH kako bi se na sjednici Europskoga vijeća donijelo drukčije rješenje od odbijenice. Administracija Nizozemske ističe kako oni sustavno godinama pomažu Bosni i Hercegovini te da napretku zasigurno ne pomažu radikalizmi. Odbacili su odgovornost za eventualni neuspjeh, navodeći kako to isključivo ovisi o domaćim političkim elitama. - Hoće li sadašnje vlasti u BiH uspjeti provesti potrebne reforme ili ne, isključivo je stvar političke volje i istinskog angažmana tih vlasti. Kraljevina Nizozemska svojim striktnim, pravednim i angažiranim pristupom proširenju EU-a već desetljećima pomaže vlastima BiH, bilo financijski, bilo u znanju, kako bi država mogla preuzeti obveze koje dolaze s članstvom u EU. Spremni smo to činiti i u budućnosti. Neispunjavanje uvjeta koje donosi članstvo u EU ili korištenje "radikalnih poteza i retorike" od izabranih dužnosnika i političkih stranaka u BiH ne može se, dakle, pripisati nizozemskoj vladi - zaključili su iz Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske u Sarajevu. Sličan stav imaju i predstavnici Berlina koji izravno traže da se "isporuče" mnogo veći reformski zadaci nego što je do sada bio slučaj. U svojim susretima s predstavnicima vlasti u BiH nedavno je to eksplicitno naveo posebni predstavnik njemačke vlade za zapadni Balkan Manuel Sarrazin, koji je ocijenio kako do sada napravljeni pomaci ipak nisu dovoljni. Zbog toga su se u diplomaciji BiH posljednjih mjeseci "razletjeli" brojni dužnosnici kako bi pokušali uvjeriti sugovornike iz država koje su sumnjičave treba li nagraditi napore vlasti u BiH na zasjedanju Europskoga vijeća u prosincu ove godine. Istina je kako je i davanje statusa kandidata u prosincu prošle godine bilo ishođeno ponajprije zauzimanjem predstavnika Zagreba, posebno hrvatskoga premijera Andreja Plenkovića.
EU na dvije stolice
Za napredovanje BiH otvoreno lobira i zastupnik Bundestaga hrvatskih korijena Josip Juratović. - Nema više rasprave o tome želimo li proširenje EU-a ili ne. U Ukrajini je rat, svijet se sređuje i pitanje je što ćemo s Balkanom. Hoćemo li da bude ono što je bila Jugoslavija, ničija i svačija zona, ili moramo konačno odlučiti kamo ćemo? Ne može se sjediti na svim stolicama - rekao je Juratović, koji je dio odgovornosti prenio i na administraciju EU-a. Posebno je integraciju ocijenio važnom u slučaju BiH, ističući Nermina Nikšića i Elmedina Konakovića. - Zahvaljujući međunarodnoj zajednici i visokom predstavniku BiH je dobila novi zamah, funkcionalniju državu koju sada svi shvaćaju ozbiljnije - ocijenio je Juratović. Neuspjeh BiH da napravi iskorak prema EU najviše će se fakturirati "trojki" i bit će to najbolji adut grupacije SDFA da nastavi napade za izdaju bošnjačkih nacionalnih interesa. Štetu posve sigurno neće imati ni srpski čelnik Milorad Dodik, koji često kritizira Zapad. Opomena vodstvu EU-a mogao bi predstavljati i rasplet nasilja na Bliskom istoku koji je rezultat višedesetljetnog nerješavanja krize. A jedini način da BiH izađe iz te opasne zone je EU zona pregovora.
