Oznake s minskih polja više ne postoje, a neke od njih su pomjerene pa se ne zna gdje su mine završile. - Ako je ova strašna poplava samo dvije mine odnijela iz minskog polja na drugo mjesto, na neku obradivu površinu, to znači da strahujemo za najmanje dva života - kaže bivši deminer Enver Dautović iz Brčkog koji je prije šest godina ostao bez ruke i noge na poslu razminiranja korita rijeke Spreče. A jedna je na području Brčkog eksplodirala, i na sreću nitko nije ozlijeđen. Tim belgijske vojne akademije bespilotnom letjelicom snima područja kako bi se utvrdilo pomjeranje minskih polja.
- Kada su mine u pitanju, to su podmukle ubojice. Često čujem gluposti da voda i vlaga oštete minu. Nitko ne zna u kakvom stanju je mina. Svaka je opasna dok je stručnjak ne deaktivira - upozorava bivši deminer Dautović. Trenutačna veličina minski sumnjive površine u BiH iznosi 1218,50 km2 ili 2,4 posto u odnosu na ukupnu površinu BiH. - Najkritičnije je stanje na području Maglaja, Doboja, Unsko-sanske županije i Bosanske Posavine - kazao je Saša Obradović iz Sektora operacija BH MAC-a. A da opasnost prijeti odsvakuda potvrđuje priča iz Prijedora gdje je voda u hladnjaku donijela čak sedam bombi. Njemački mediji pišu kako rijeke mogu donijeti mine u polovinu zemalja jugoistočne Europe, te da u svom ‘lutanju’ mogu biti opasne i za turbine hidroelektrana. Iz svih poplavljenih područja u službe civilne zaštite stižu prijave o strečjivu, bombama, zoljama, eksplozivu i drugom sakrivenom naoružanju koje je stanovništvo držalo u svojim podrumima i raznim skrivenim mjestima. - Ova vrsta opasnosti je izvjesna i apeliramo na stanovnike da se pažljivo kreću kako ne bi izazvali još veću tragediju - rekao je Miroslav Kršić, koordinator Centra za prikupljanje pomoći u Doboju.
