Odavno je u BiH luksuz ono što se u svijetu smatra potrebom, od odlaska u kino, kazalište do putovanja i godišnjih odmora, piše Večernji list BiH. Na koncu luksuz je za veliki broj bh. građana postala i hrana. Naime, prosječna bh. plaća dovoljna je tek za podmirenje prehrambenih potreba, a na naplatu dolaze režije, pa i nova odjeća i obuća.
Skok cijena
Ekonomist Faruk Hadžić je, shodno podacima Agencije za statistiku BiH, ukazao što je rast inflacije u posljednje dvije godine konkretno značio za život građana. Naime, objavio je što se za 100 KM moglo kupiti 2021., a što sada. Tako je 2021. za tih 100 KM bilo moguće kupiti 31,30 kg riže, dok je sada moguće kupiti 22,20 kg; 91 kg brašna, dok je sada moguće kupiti 66,70 kg; 7,40 kg junetine, dok je sad moguće kupiti 4,80 kg; 71,40 litara mlijeka, dok je sad moguće kupiti 43,50 litara; 4,70 kg maslaca, dok je sad moguće kupiti 3,40 kg. Prosječna plaća u FBiH iznosi 1384 KM i pokriva manje od polovine mjesečnih troškova, a minimalna, koja iznosi 619 KM, dovoljna je tek za petinu potrošačke košarice. Suštinsko pitanje je kako uopće preživljavaju stotine tisuća nezaposlenih i onih s primanjima ispod 1000 KM. Nažalost, ne žive, tek preživljavaju. Od pandemije koronavirusa imamo stalna poskupljenja, posebno osnovnih prehrambenih proizvoda, pa se zaista čovjek pita kako ljudi uspijevaju preživjeti. Građani odgađaju sve što mogu odgoditi. Kupnju perilice rublja, miksera, glačala... jer ono što zaradimo pojedemo. Prave razmjere udara na životni standard građana najlakše je ilustrirati prosječnim cijenama osnovnih životnih namirnica danas i prije pet godina. Koliko je iznos potrošačke košarice iz godine u godinu sve viši, govori podatak da jedna prosječna obitelj danas izdvaja čak 1123 KM više u odnosu na njezinu vrijednost 2020. Tada je vrijednost potrošačke košarice iznosila 1840,87 KM, a na prehranu se trošilo 821,45 KM. Razlika između iznosa za hranu u lipnju 2020. i lipnja ove godine je 475,75 KM. Praktički, vrijednost potrošačke košarice za četiri je godine porasla za jednu prosječnu plaću i radi se o minimalnim troškovima. To je naša realnost i ključna stvar je to da smo se mi naviknuli na odricanje. Odričemo se svega i svačega i uveli smo neke standarde koji su ispod svih normalnih u svijetu.
Kupuju polovno
Suvišno je govoriti što mogu sebi priuštiti oni koji rade za minimalac od 619 KM ili plaću tek nešto veću od toga. Počeli smo se odricati i novog namještaja i bijele tehnike. Iako su nužni za život, građanima je sve teže kupiti ih. Građani BiH, pred kojima je opremanje kuće ili stana, za namještaj i bijelu tehniku trebaju izdvojiti kudikamo više novca nego prije samo koju godinu. Službena statistika pokazuje da je u srpnju ove godine trosjed, u prosjeku, koštao 918 KM, što je za 156 KM više nego u istom mjesecu 2022. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, hladnjak sa zamrzivačem je u ovom razdoblju s 548 poskupio na 634 KM u prosjeku. Prosječne cijene perilice za suđe otišle su sa 603 na 732 KM, a perilice rublja sa 633 na 674 KM. Električni štednjak poskupio je za 88 KM. Naime, njegova prosječna cijena u srpnju pretprošle godine iznosila je 481, a u srpnju ove godine 569 KM. Usisavač je skuplji za 25 KM. Samo za nabavu spomenutih stvari danas je potrebno izdvojiti više od 500 KM nego 2022., piše Srpskainfo. Zato ne čudi što naši građani sve više kupuju rabljeni namještaj i bijelu tehniku pa je u porastu i broj trgovina u kojima se oni prodaju. A njihovi vlasnici proizvode reklamiraju i preko društvenih mreža, dok internetski oglasi također vrve od njihove ponude. Za ljude skromnih primanja to je prilična olakšica s obzirom na to da, posebno kad dođe do opremanja kuće ili stana, rijetki mogu za gotovinu kupiti više ovih proizvoda odjednom.
