Građani BiH već odavno ne žive život dostojan čovjeka. Njihova svakodnevica pretvorila se u puko preživljavanje, posebice umirovljenika i radnika s plaćama nižim od prosjeka, a takvih je najviše. Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za travanj 2023. iznosi 2916,90 KM. Prosječna plaća isplaćena u FBiH za veljaču 2023. iznosila je 1193 KM. Minimalna plaća, prema odluci Vlade FBiH, iznosi 596 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 40,9%, a pokrivenost sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom je 20,4%. Samo za prehranu četveročlana je obitelj prošloga mjeseca trebala izdvojiti 1254 KM, dakle, iznos veći od prosječne plaće.
Građani plaćaju danak
Prema službenim podacima Agencije za statistiku BiH, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u BiH nastavljaju rasti. U ožujku su u svim segmentima, u odnosu na prethodni mjesec, bilježile rast od 2,8%. Najveća poskupljenja ponovno se odnose na hranu (2,5%), prijevoz (10,2%), odjeću i obuću (4,2%), stanovanje i režijske troškove (1,3%)… Ekonomski stručnjak i poslovni savjetnik Zoran Pavlović ranije je za Avaz kazao kako se, među ostalim, BiH suočava s cijenom rada kao uzrokom rasta troškova života te da su građani pod pritiskom poskupljenja, gospodarstvo na udaru nameta, a situacija odgovara jedino vlastima koje ubiru rekordne prihode. - Struktura troškova se mijenja. Nije sve isključivo vezano uz cijene sirovina i rat u Ukrajini. Mi imamo problem koji je ozbiljniji jer radnike sada morate platiti više nego ranije, dok entitetske vlade apsolutno ništa ne rade na smanjenju opterećenja. Kada je polovinom prošle godine minimalna plaća u RS-u s 590 skočila na 650 KM, od poslovne zajednice neplanirano je naplaćeno 50 milijuna dodatnih doprinosa. Zbog toga je pekarska industrija, primjerice, rekla da zbog povećanja minimalne plaće mora povećati cijenu proizvoda - rekao je Pavlović. Dok se u zemljama regije povlače odlučni i odlični potezi koji utječu na pad cijena, jedino je vlast u BiH u dubokom snu, kao da građani ne žive u jednoj od najsiromašnijih država Europe.
Izostala reakcija
Ne treba tražiti savršeno uređene državne aparate kako bismo pronašli primjere kako se značajno može sniziti inflacija, dovoljno je pogledati u susjedstvo. Recimo, crnogorski recept prepolovio je cijene više od 30 artikala, a iako je rješenje jednostavno, nitko od naših političara nije se sjetio ni kopirati ga. Vlasti u Podgorici dogovorile su akciju "Stop inflaciji" u kojoj su trgovcima ponudile priliku za reklamnu kampanju odreknu li se dodatne zarade na najmanje 25 robnih marki. Rezultati su izvanredni. - Počelo je natjecanje među njima. Krenulo je tako što je neki lanac stavio, recimo, cijenu mlijeka 1,15 eura, a, vidjevši da je kod drugog euro i tri ili 95 centi, odmah se krenulo u suprotnu akciju, tako da smo bili obasuti novim cijenama naniže - rekao je Goran Đurović, ministar ekonomskog razvoja i turizma Crne Gore. Iznio je i cijene nekih artikala u Crnoj Gori. Ispostavit će se da su znatno niže nego u BiH iako je kod nas PDV veći nego u Crnoj Gori. - Litra ulja kod nas stoji oko 1,08 eura, a mlijeko se može naći za nekih 85 centi - precizirao je crnogorski ministar. I u zemljama članicama EU-a vlasti su poduzele niz mjera kako bi olakšale građanima. - Ako ograničenje cijena mogu nametnuti zemlje EU-a, zašto se to ne može izvesti i u BiH? Politika onih koji odlučuju u BiH je takva da cijene budu što više jer tako ubiru veći PDV te time pune proračune - kazao je za Nezavisne Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.
