Na temelju zastupničkog pitanja koje je početkom godine postavila Dijana Zelenika, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, i odgovora koji su u međuvremenu stigli, Hrvati nisu na pravičan način zaposleni u federalnim institucijama vlasti i ne poštuje se zakonom utvrđeni nacionalni reciprocitet, piše Večernji list BiH.
Drastični primjeri
Takvu konstataciju, nakon analize dobivenih odgovora iz federalnih institucija, iznijelo je i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, napominjući u svom zaključku kako se može konstatirati određena neujednačenost u smislu zapošljavanja konstitutivnih naroda u omjeru 1:2,3 u korist Bošnjaka. Primjerice, u Federalnom ministarstvu kulture i sporta, od 50 djelatnika, 31 je Bošnjak, sedam Hrvata, pet Srba i sedam djelatnika iz reda ostalih. U Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okoliša, od 35 djelatnika, njih 29 su Bošnjaci, četiri su Hrvata, jedan Srbin i jedan iz reda ostalih. To su samo najdrastičniji primjeri nacionalnog disbalansa na štetu hrvatske komponente koja mora po zakonu zastupljena u institucijama vlasti, a taj disbalans manje-više je prisutan u svim institucijama federalne, ali i državne vlasti. Većina ministarstva, nastojeći opravdati takav, po zakonu i Ustavu nedopustiv potez, poziva se na Agenciju za državnu službu, jasno definirane kriterije pri zapošljavanju u institucije vlasti, ali ih demantira konstatacija iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH koja jasno kaže kako glede problematike zapošljavanja po nacionalnoj zastupljenosti ima nedorečenosti i da se to moraju ispraviti. Nacionalna ravnoteža narušena je u svim institucija izvršene i zakonodavne vlasti na štetu Hrvata, i to pitanje moguće je potencirati i pred Ustavnim sudom BiH. Spomenimo kako se tom problematikom bavio i Opservatorij za ljudska prava u BiH koji u svojoj analizi napominje kako sva tri zakona o državnoj službi sadrže odredbe koje se odnose na nacionalnu strukturu državnih službenika. Zakon o državnoj službi u institucijama BiH i Zakon o državnim službenicima RS-a koriste formulaciju da struktura državnih službenika u državnoj službi “okvirno odražava nacionalnu strukturu” prema posljednjem popisu stanovništva.
Povjerenstvo i mišljenje
Zakon o državnoj službi u Federaciji BiH koristi formulaciju “Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi, zajedno s ostalima i građani Bosne i Hercegovine bit će proporcionalno zastupljeni” koja je imperativne naravi. I Venecijanska komisija je u svom mišljenju na nacrt Zakona o državnoj službi u institucijama BiH smatrala kako je takva formulacija u skladu sa standardima Vijeća Europe, dok je brisanje riječi “okvirno” smatrala suprotnim načelima nediskriminacije. Analognom primjenom tog mišljenja na Zakon o državnoj službi u FBiH, korištenje pomoćnog glagola “bit će”, koji ima imperativni karakter, ostavlja prostora za diskriminaciju. Međutim, ako uzmemo u obzir činjenicu da rukovoditelj institucije ima diskrecijsko pravo s liste uspješnih kandidata izabrati bilo kojeg kandidata, onda se može zaključiti da se na taj način može osigurati nacionalnu strukturu zaposlenih.
