Inflacija u BiH ruši rekorde, cijene hrane i energenata divljaju, a da je stanje sve teže kada su u pitanju poskupljenja, pokazuje i podatak da su osnovne životne namirnice iz dana u dan sve skuplje. Inflatorni val pokrenut nakon izbijanja rata u Ukrajini i energetske krize do sada je među državama zapadnog Balkana najteže pogodio Bosnu i Hercegovinu. Činjenica da su realne plaće u padu najviše zabrinjava građane koji sve teže preživljavaju. Inflacija je na kraju potpuno poništila redoviti rast plaća za 2022. godinu. Nažalost, veliki broj građana gurnula je u zaduženja i siromaštvo.
Krediti za preživljavanje
Građani Bosne i Hercegovine su zaključno sa studenim 2022. godine bankama dužni 10,95 milijardi maraka, podaci su Centralne banke BiH. Najveći dio od oko 70 posto odnosi se na nenamjenske potrošačke kredite. Više od pola milijuna građana koristi dopušteno prekoračenje na svojim računima te su zaduženja po toj osnovi veća od 310 milijuna KM. Nenamjenske kredite i minuse na računima građani uglavnom koriste za puko preživljavanje.
Građani posežu za potrošačkim kreditima kako bi financirali svakodnevne životne troškove, koje ne mogu podmiriti redovitim primanjima. Za većinu njih poseban problem predstavlja svaki imalo veći izdatak, koji si ni približno ne mogu priuštiti od svojih primanja, piše Vecernji.ba. Dok se zadužuje, većina građana usporedno traži novi posao za koji se nada da će omogućiti veći standard i da će se riješiti zajmova. Zapravo samo odgađaju financijske nevolje i tonu u sve veći minus.
Iz začaranog kruga zaduženosti teško mogu izaći jer plaće stagniraju, a životni troškovi rastu. Nemajući kamo, zadužuju se po visokim kamatama. Onda podignu drugi kredit, vrate stari, a ostatak iskoriste za neki novi izdatak iz područja pukog preživljavanja te tako u krug. Problem je što, kada jednom uđu u njega, građani teško izlaze iz tog začaranog kruga zaduženosti. Građani duguju jedni drugima, raznim poduzećima i bankama. Bosna i Hercegovina je u 2021. godini bila druga najsiromašnija država u Europi, mjereno po bruto domaćem proizvodu po stanovniku i po standardiziranoj individualnoj potrošnji po stanovniku, pokazuju podaci Europskog zavoda za statistiku - Eurostata, prenosi Vecernji.ba. Lošija je samo Albanija, koja je zadržala "titulu" najsiromašnije. U BiH je na godišnjoj razini u prosjeku zabilježen rast razine cijena od 16,3 posto. Hrana i bezalkoholni napici u prosjeku su u studenome ove godine u odnosu na isti mjesec lani poskupjeli za 24,5 posto, alkoholna pića i duhan za 2,5 posto, stanovanje i režijski izdaci za 19,1 posto, namještaj, kućanski uređaji i redovito održavanje kuće za 12,2 posto, zdravstvo za 2,2 posto, prijevoz za 23,8 posto, komunikacije za 1,5 posto, rekreacija i kultura za 11,5 posto, obrazovanje za 2,4 posto, usluge restorana i hotela za 11 posto te ostala dobra i usluge za 8,1 posto.
Za neke krize nema
Dok u ovoj godini nezapamćene krize velika većina građana BiH doslovno preživljava, jedan sloj i dalje živi kao u najbolja vremena, bez potrebe da se odriče bilo čega, ma kolika cijena toga bila. Unatoč rekordnoj inflaciji, za neke krize nema. Na štednim računima građana u BiH, prema podacima Centralne banke, nalazi se više od 14 milijardi KM.
Najskuplji automobil koji je uvezen u BiH u 2022. je Ferrari F8 Tributo, koji je plaćen više od pola milijuna KM. Naime, njegova cijena je 432.144 KM te je za njega vlasnik platio i 73.508 KM uvoznih davanja.
