Cijene nekretnina u Europskoj uniji prema podacima Eurostata, od 2010. porasle su u prosjeku 48 posto dok su najamnine u istom razdoblju povećane za 22 posto.
U Hrvatskoj su cijene nekretnina u promatranom razdoblju porasle za 60 posto, s time da su do 2018. godine padale ili stagnirale, nakon čega je uslijedio snažan rast. Najamnine su u tom razdoblju porasle 25 posto, a njihov je rast bio postojaniji, javlja Tportal koji je provjerio kako se kreću cijene najma stanova u glavnim gradovima 12 zemalja u našem širem okruženju, a na temelju podataka iz globalne baze Numbeo.
Usporedili su prosječne najamnine za jednosobne i trosobne stanove u centru i izvan centra. Cijene najma jednosobnog stana u centru najniže su u Sarajevu (301 euro) i Skopju (322 eura) dok su najviše u Berlinu (1303 eura) i Rimu (1084 eura). Zagreb je u zlatnoj sredini s najamninom od 656 eura.
U Sarajevu i Skopju najjeftiniji je najam i za jednosobne stanove izvan centra (214, odnosno 227 eura) dok je najskuplji u Berlinu (949 eura) i Beču (733 eura). Zagreb je opet negdje u sredini s 259 eura. No kada se stave u omjer cijene najma i prosječne plaće, slika je drugačija.
Najgora situacija je u Beogradu, u kojem je za najam jednosobnog stana izvan centra potrebno izdvojiti gotovo 60 posto prosječne plaće. Za usporedbu, u Zagrebu na najam takvog stana odlazi 40 posto plaće.
Mjesečni najam trosobnog stana izvan centra u Beogradu košta više od prosječne plaće (107 posto), a u Zagrebu oko dvije trećine prosječne plaće.
Nakon Beograda, po skupoći najma u odnosu na plaće slijede Podgorica, te Varšava (46 posto za jednosobni stan) i Prag (80 posto za trosobni stan). Najpovoljniji omjer najamnina i plaća ima Sarajevo, čiji građani za najam jednosobnog stana izvan centra izdvajaju 28 posto prosječne plaće, a za trosobni 43 posto. Zbog visokih prosječnih plaća, relativno mali dio plaće za najam stana izdvajaju i stanovnici Berlina i Beča, premda su najamnine u tim gradovima izrazito visoke, prenosi tportal.
