Tržište rada

Mladi u BiH radije ostaju nezaposleni, evo i zašto

Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
04.10.2024.
u 21:36

Kada razgovarate s mladima, dobijete odgovor da ih poslodavci iskorištavaju, a poslodavci tvrde da mladi ljudi nemaju adekvatnu vještinu te nemaju dovoljno motivacije

Već neko vrijeme u BiH se osjećaju posljedice masovnog iseljavanja, mnoge oblasti poput građevine, poljoprivrede, turizma i usluga imaju ozbiljnih problema s pronalaskom radne snage. Dok poslodavci već mjesecima upozoravaju da u BiH nema tko raditi te da im u ovom trenutku nedostaje 30.000 radnika, u isto vrijeme na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja nalaze se čak 328.674 osobe, piše Večernji list BiH.

- Imamo paradoksalnu situaciju, a to je da na evidencijama službi za zapošljavanje imamo veliki broj nezaposlenih osoba, a da opet poslodavci traže uvoz više od 30.000 radnika jer određene profile ne mogu naći na evidencijama. Gotovo je nemoguće da FBiH ima više od 284.000 nezaposlenih na evidencijama. Jedan od razloga zbog čega imamo veliki broj registriranih nezaposlenih osoba, a u praksi nemamo ni približno isti broj, jest korištenje usluge zdravstvenog osiguranja osoba koje su na evidencijama nezaposlenih osoba - kaže ekonomski analitičar Faruk Hadžić. Došli smo u takvu situaciju da jednim dijelom i visokokvalificirana radna snaga sada traži bolje poslove u BiH. Oni koji nisu odlučili otići, radije će ostati na zavodu nego prihvaćati svaku ponudu.

Ono što se također ne smije zanemariti jest činjenica da se na zavodima za zapošljavanje nalazi sve starija radna snaga, što dodatno usložnjava problem zadovoljenja potreba na tržištu rada. Stoga je ključno zadržati mlade ljude u BiH jer upravo nam ta radna snaga odlazi. Stopa registrirane nezaposlenosti sredinom godine iznosila je 27,6%, što je blagi pad u odnosu na travanj, kada je nezaposlenost iznosila 27,7%. Na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja 31. srpnja 2024. zabilježene su 328.674 nezaposlene osobe, što je povećanje za 3106 osoba u odnosu na prethodni mjesec. Od ukupnog broja nezaposlenih, 59,28% čine žene, što dodatno naglašava problem rodne neravnoteže na tržištu rada. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, nezaposlenost u BiH smanjena je za 6,22% ili za 21.787 osoba. Međutim, situacija se razlikuje između entiteta – dok je nezaposlenost smanjena u RS-u za 338 osoba (0,6%) i u Distriktu Brčko BiH za 69 osoba (0,58%), u FBiH je zabilježen porast od 3513 osoba (1,36%), piše Večernji list BiH.

Podaci Agencije za statistiku BiH za lipanj 2024. pokazuju da je broj zaposlenih u BiH iznosio 854.865, od kojih su 388.832 bile žene. U usporedbi sa svibnjom 2024., broj zaposlenih nije se promijenio, što ukazuje na stagnaciju u zapošljavanju te se postavlja pitanje kakva je radna snaga uopće na zavodima BiH i na tržištu rada, kao i kakvi se uvjeti zapošljavanja nude ako na tržištu rada u visokom postotku postoje i oni koji nude posao kao i oni koji ga traže. Nermin Oruč, direktor sarajevskog Centra za razvojne evaluacije i društvena istraživanja, naglasio je kako odlazak jedne mlade osobe ne znači gubitak jednog radnog mjesta, već tri radna mjesta koje ta mlada osoba generira. Naglasio je i kako je situacija na tržištu rada ključna za zadržavanje mladih, a da je situacija takva da ulazak na tržište rada i napredovanje u karijeri nisu zasnovani na realnim postignućima i da se to mora promijeniti. - Mladi ljudi imaju teškoće u tranziciji iz obrazovanog sustava na tržište rada. Ona traje predugo, mladi su nezaposleni dugo vremena, teško nalaze poslove. Nadalje, u slučaju zapošljavanja mladi ljudi su često u situaciji da su uvjeti rada koji im se nude puno lošiji od uvjeta koji se nude starijim skupinama radnika.

Kada razgovarate s mladim ljudima, dobijete odgovor da ih poslodavci iskorištavaju, a kada razgovarate s poslodavcima, čujete da mladi ljudi nemaju adekvatnu vještinu i da nemaju dovoljno motivacije, piše Večernji list BiH. To su sve simptomi, a uzrok su obrazovni programi, koji imaju jako puno nedostataka - istaknuo je Oruč, piše Buka. Iako njihova prisutnost još uvijek nema značajan utjecaj na domaće tržište rada, trend zapošljavanja stranaca u BiH je u porastu. Tijekom 2023. izdano je 2449 radnih dozvola i većinom su izdane za radnike iz Turske, Srbije, Nepala i Indije. Vijeće ministara BiH je za 2024. utvrdilo kvotu od 6073 radne dozvole, gotovo dvostruko više nego prethodne godine. Ovaj porast ukazuje na sve veći deficit domaće radne snage, posebno u sektorima građevinarstva, usluga i industrije. U BiH je u prvom polugodištu izdano 3230 radnih dozvola strancima, od čega se na FBiH odnosi 1400, RS 1538 i Distrikt Brčko BiH 292. Što se tiče država podrijetla stranih radnika, najviše ih je iz Turske (572), Nepala (465), Srbije (355), Indije (329), Bangladeša (246), Kine (168), RH (101), rekao je ranije stručni suradnik za informiranje Agencije za rad i zapošljavanje BiH Boris Pupić. 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije