- Niti mi je bolje niti lošije nego dok sam bio u Hercegovini. Dobijem plaću u eurima koju sam dobivao ovdje u markama, onda platim stan, režije, život. Dođe to gotovo na isto. Ali barem ću imati mirovinu - tim riječima jedan mlađi gastarbajter objašnjava zašto je otišao raditi u Njemačku, piše Večernji list BiH.
Mnogima je upravo ta sigurnost u starosti prioritet. Primjerice, umirovljenik s 40 i više godina staža u Njemačkoj može uživati prosječnu mirovinu od 1200 eura. Ako uzmemo u obzir da se radnik iz BiH ne želi toliko zadržavati vani, ako dođe do pet godina radnog staža, primat će mirovinu oko 300 eura. I to je više od one prosječne od oko 380 KM u BiH.
Mirovinski sustav
- Svjedoci smo kako veliki broj ljudi koji su napustili Bosnu i Hercegovinu i otišli živjeti u Njemačku navodi mirovine, koje su veće nego u BiH, kao jedan od ključnih razloga odlaska. Ako na tu informaciju gledamo izolirano, financijski iznos, možemo u velikoj mjeri konstatirati da je razlog itekako opravdan. Međutim, ako se poslužimo najstarijom znanstvenom metodom promatranja, onda možemo konstatirati kako se veliki broj ljudi koji “zarade” mirovinu u Njemačkoj vraća tu istu mirovinu uživati u BiH. To je jednostavno činjenica koju je važno razmotriti. Ključ je u tome da bi zapravo s tom mirovinom u Njemačkoj bili na razini socijalne pomoći, a u BiH mogu pristojno živjeti. Na koncu, o tome govore Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW) i Centar za europska ekonomska istraživanja (ZEW). Posebno problematično je za sve one osobe koje nemaju visoku naobrazbu i koje imaju primanja mjesečno ispod 960 eura. No, evidentno je da svim interpretacijama pridonose nepovjerenje i nesigurnost u bh. mirovinski sustav te ograničene mogućnosti zapošljavanja, tako da se inercijom emocija dolazi do odluke odlaska iz BiH - govori za Večernji list Marin Čuljak, politolog i PR stručnjak.
Trend i borba za egzistenciju
Ističe kako je najveći problem za svako društvo, pa tako i BiH, kada mladi ljudi i obitelji odlaze.
- To je činjenica koja bi trebala biti motiv svima onima koji vode procese u BiH. Mislim da sustav mora biti afirmativno postavljen prema mladim ljudima. Kada razgovaramo s ljudima koji su otišli iz BiH, razlozi su individualni, pa možemo govoriti i o trendu u nekim slučajevima, a u nekim slučajevima je razlog sama egzistencija. Činjenica je da nigdje nije idealno. Trendovi odlaska u različitim vremenskim intervalima postojali su tijekom povijesti i to su činjenice. Danas su različiti razlozi odlazaka i to je važno raščlaniti, mladi odlaze za stjecanjem novih znanja i iskustava te oni koji idu zbog toga uglavnom imaju pozitivna iskustva boravka u inozemstvu, dok oni koji idu zbog osiguravanja egzistencije nerijetko i nemaju pozitivna iskustva. Sve navedeno je razlog da svi koji odlaze dobro razmisle o tome što je razlog njihova odlaska, a svi oni koji kreiraju procese u BiH razmisle o načinu pružanja mladima više mogućnosti zapošljavanja, bolje perspektive i povjerenja unutar samoga društva - kazao je za Večernjak Čuljak.•
