Građani Bosne i Hercegovine na nedjeljnim su lokalnim izborima odlučili kako će u iduće četiri godine izgledati 64 općinska vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine, 56 skupština općina u Republici Srpskoj, 14 gradskih vijeća u Federaciji BiH, sedam skupština gradova u Republici Srpskoj i Skupština Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine te su birali i 22 gradonačelnika, odnosno 120 načelnika općina te 3142 vijećnika, piše Večernji list BiH.
Raspodjela mandata
Na ovim izborima svoje povjerenje tražilo je ukupno 30.809 kandidata, od čega 425 kandidata za načelnike/gradonačelnike, 30.188 kandidata za općinska vijeća, skupštine općina ili gradska vijeća, odnosno skupštine gradova i Skupštinu Distrikta Brčko BiH te 196 kandidata predstavnika nacionalnih manjina.
Festival demokracije, koji se ove godine odvijao u specifičnim okolnostima pandemije, rezultirao je s nekoliko političkih iznenađenja, prvenstveno na većinski srpskim i bošnjačkim područjima, dok je u kontekstu općina s hrvatskom većinom uglavnom zadržan dosadašnji odnos snaga, odnosno HDZ BiH je u nekim sredinama dodatno i popravio svoj rezultat u odnosu na prijašnje izbore. Ova stranka, prema prvim rezultatima, ima više od 20 načelničkih i gradonačelničkih pozicija te više od 300 vijećničkih mjesta.
Iako je rezultat izbora za načelnike i gradonačelnike u većini općina bio poznat još u izbornoj noći, postoje određene lokalne zajednice za koje se čekao ili se još čeka konačan rezultat, dijelom zbog tijesne utrke među političkim suparnicima, dijelom zbog činjenice da su se još uvijek čekali rezultati glasanja poštom. Istodobno, u kontekstu zastupljenosti spolova prilično nezahvalno zvuči podatak kako je na ovogodišnjim lokalnim izborima u BiH bilo prijavljeno 9 ili 6,8 posto kandidatkinja za načelnice i gradonačelnice. Za razliku od načelničkih/gradonačelničkih pozicija, koje su uglavnom bile riješene, kombinatorika poslijeizbornih aktivnosti u kontekstu općinskih i gradskih vijeća pokazala je kako se iz sata u sat situacija može mijenjati kada je riječ o raspodjeli mandata. Od Orašja i Odžaka na sjeveru pa do Neuma na jugu, tijekom jučerašnjeg dana računala se svaka decimala, a stranke su s nestrpljenjem očekivale hoće li dobiti koji mandat više prelazeći izborni prag. Raspodjela mandata kod sustava proporcionalne zastupljenosti vrši se primjenom Saint-Lague metode za preračun glasova u mandate, diobom ukupnog broja osvojenih glasova s neparnim brojevima 1, 3, 5, 7 itd. Da bi politički subjekti sudjelovali u raspodjeli mandata, morali su osvojiti više od 3% ukupnog broja važećih glasova u osnovnoj izbornoj jedinci u kojoj su se kandidirali. Dan nakon izbora mogle su se primijetiti sve razlike u ozračju u pojedinim strankama, a posebno je zadovoljstvo vladalo u strankama s hrvatskim predznakom koje su uspjele ostvariti izvrstan rezultat kroz zajednički nastup u određenim nacionalno osjetljivim sredinama, općinama s mješovitim stanovništvom. Jedna od njih je i Novi Travnik gdje je kandidat Stjepan Dujo odnio pobjedu. Rezultat je komentirao Marijan Marjanović, nositelj HNS-ove liste za Općinsko vijeće u Novom Travniku, koji je jučer pozvao sve da zajedno rade na realiziranju svih pozitivnih ideja u cilju bržeg razvoja te općine, a na zadovoljstvo svih njezinih stanovnika. I upravo se u ovoj izjavi oslikava kakve posljedice ovogodišnjih lokalnih izbora trebaju biti na svakodnevni život građana. Umjesto nekih teških političkih tema, nove vlasti u lokalnim zajednicama prvenstveno će morati voditi brigu o onomu što tišti svakoga stanovnika općine.
Načelnici - općinska vijeća
U pojedinim lokalnim zajednicama stranke će imati načelnika, ali ne i većinu u vijeću i obrnuto. U takvim situacijama od iznimnog je značaja na koji će se način uspostaviti komunikacija na relaciji načelnik - vijeće te u kojoj će mjeri biti ostvarena prijeko potrebna protočnost u određenim rješenjima od značaja za kvalitetu života svake lokalne zajednice. Od proračuna pa do projekata u nadležnosti općine i grada, načelnik/gradonačelnik, kao i većina u općinskom/gradskom vijeću, iduće će četiri godine morati pokazati kako su im potrebe građana na prvom mjestu. Kada je riječ o nacionalno mješovitim općinama, važnost suradnje dodatno dobiva na snazi kako bi se prilikom svih budućih projektnih aktivnosti vodilo računa o područjima u kojima živi svaki od naroda. •