Kritične računalne infrastrukture, kako u cyber-svijetu nazivaju mreže koje koriste telekom operateri, elektroprivredna i željeznička poduzeća te druge državne institucije od javnog interesa, svugdje u svijetu nadziru i štite specijalizirane državne agencije što, međutim, nije slučaj u Bosni i Hercegovini u kojoj tek te kompanije koriste vlastitu zaštitu od hakerskog ili druge vrste napada. Tvrde to cyber-stručnjaci koji upozoravaju da BiH prijeti velika opasnost od prodora u sustave pa da hidroelektranama ili telekom mrežama upravljaju teroristi koristeći ih za svoje ciljeve. Razlog za to je što na razini države ne postoji tim za odgovor na računalne incidente (CERT) koji bi štitio IKT infrastrukture institucija BiH. Doznajemo kako je NATO nudio BiH potporu osnivanja CERT tima. Takva je mogućnost odbijena. Od BiH kao države u ovom slučaju samo se očekivalo da odredi instituciju koja bi bila zadužena za aktivnosti koje vrši CERT, kako bi dalje zajedno s jednim od fakulteta u BiH i jednim od CERT-ova zemalja članica EU, zajednički se prijavila na njega i aktivirali program zaštite.
Na meti kartice
FBiH je prilično zaostala u zaštiti, ali i procesuiranju slučajeva računalnog kriminala koji su najčešće vezani za napade na osobna računala, račune elektroničke pošte, profile na društvenim mrežama, bankarske račune fizičkih osoba, platne kartice i kartice za gotovinsko plaćanje. Tako je po podacima Ministarstva unutarnjih poslova RS-a, pri Upravi kriminalističke policije osnovan i Odjel za visokotehnološki kriminalitet, koji je od tada do danas neprestano jačan. “Konstantno se vrši opremanje odjela i u pogledu stručnih kadrova i glede tehničke opremljenosti, a sve s ciljem da bi se što je bolje moguće odgovorilo na nove pojavne oblike kriminala i izvore ugrožavanja sigurnosti zbog zaštite fizičkih i pravnih osoba u RS”, naveli su iz MUP-a za “Večernjak”.
Kompletan članak čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...
