Dok se u Europi, ali i svijetu, sve više primjenjuje četverodnevni radni tjedan, u BiH se taj model gotovo i ne ispituje. Skraćivanje prosječnog radnog tjedna u europskim državama, uglavnom, odvija se kroz granske kolektivne ugovore i u skladu s mogućnostima i specifičnostima pojedinih djelatnosti.
Ima volje
Ekonomski stručnjak i analitičar Igor Gavran kaže za Avaz kako nema nikakvog razloga da BiH zaostaje za svijetom u tom pogledu, pa čak i da, kako navodi, ne prednjači, ako za tim ima volje i spremnosti.
Suština svakog radnog mjesta ionako treba biti učinak, pa ako se potreban posao može obaviti za kraće vrijeme i radnik imati više slobodnog vremena bez gubitka kvalitete ili obima proizvodnje, ne vidim nijedan razlog zašto to ne bi bilo izvedivo. Naravno, ako je riječ o nekom području gdje proces mora trajati svakodnevno, radni bi se dani rasporedili tako da ne rade svi ista četiri dana - objašnjava Gavran.
Nažalost, kako ističe, ovakav inovativan pristup zahtijeva mnogo kreativnije vlasti i poslodavce.
Kad je riječ o radnom vremenu i uvjetima rada, imamo samo potpuno pogrešnu kampanju zabrane rada trgovina nedjeljom koja koristi jedino određenim, visokoprofitabilnim poslodavcima. Također, rad od kuće trebao bi biti masovniji i svi ostali oblici fleksibilnosti - zaključuje Gavran.
Loša ekonomija
S druge strane, brojnim poslodavcima, pogotovo u realnom sektoru, taj model je neizvediv, pogotovo kada se uzme u obzir činjenica da je naša produktivnost na nivou ekonomije dosta niska i da je profitabilnost naših poduzeća slaba.
Ključno je napraviti značajan iskorak u podizanju razine produktivnosti, dostizanju višeg nivoa suvremenih tehnoloških rješenja i, naravno, razine automatizacije i digitalizacije, jer u tim područjima značajno zaostajemo za zemljama Europe - govori za Avaz Adnan Smailbegović, predsjednik UO Udruženja poslodavaca FBiH.
40 sati tjedno
BiH je jedna od zemalja s najdužim radnim tjednom u Europi. Radi se o 40 sati tjedno, osim ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno kraće trajanje. Zanimljivo je da je Francuska 1998. godine zakonom skratila radni tjedan na 35 sati, nakon čega je uslijedilo pregovaranje poslodavaca i sindikata o tom pitanju.
Model koji se u svijetu sve više primjenjuje: Je li moguće uvođenje skraćenog radnog tjedna u BiH
Suština svakog radnog mjesta ionako treba biti učinak, pa ako se potreban posao može obaviti za kraće vrijeme i radnik imati više slobodnog vremena bez gubitka kvalitete ili obima proizvodnje, ne vidim nijedan razlog zašto to ne bi bilo izvedivo, kaže Gavran.
Još nema komentara
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.