O problemima s kojima se susreću poslodavci u Federaciji BiH, inicijativama koje su pokrenuli, snažnom angažmanu za izmjene određenih zakona kako bi se rasteretilo gospodarstvo, otvorile mogućnosti za povećanje plaća i zapošljavanje novih radnika..., ali i njihovu dijalogu s predstavnicima vlasti, razgovarali smo s Adnanom Smailbegovićem, predsjednikom Udruge poslodavaca Federacije BiH.
Jedan od proklamiranih ciljeva rada Udruge poslodavaca Federacije BiH stvaranje je odgovarajućega poslovnog ozračja koje će omogućiti stabilno poslovanje, razvoj i punu zaposlenost. Što konkretno radi UP FBiH na realizaciji ovog cilja?
Na nepovoljno poslovno ozračje u BiH kontinuirano upozoravaju domaći i inozemni stručnjaci, analitičari, investitori, organizacije i institucije. Posljedice nepovoljnog poslovnog ozračja najviše i najizravnije osjećaju poslodavci, oni koji rade u realnom sektoru, koji zapošljavaju, stvaraju novu vrijednost, otvaraju nova radna mjesta... Opće je poznato da se ključne primjedbe na poslovno ozračje odnose na brojnu i kompliciranu administraciju, visoke namete na rad i poslovanje, sporost pravosudnih institucija, visok stupanj “sive ekonomije”. Sve pobrojano, ali i brojne druge prepreke poslovanju, poslodavci svakodnevno osjećaju. Zbog svega navedenog, Udruga poslodavaca FBiH proaktivno djeluje prema donositeljima odluka, izvršnoj i zakonodavnoj vlasti s jedinstvenim ciljem, osigurati povoljnije uvjete poslovanja, privući što više investicija, uvesti nove tehnologije, otvoriti nova radna mjesta. Od svega nabrojanog, najveću korist imat će upravo država, i to na svim razinama vlasti, ali i stanovništvo i poslodavci. Rukovođeni tom idejom, u posljednjih godinu dana počeli smo s realizacijom “Inicijative 20+5+6”.
Što je “Inicijativa 20+5+6” i u kojoj je fazi njezina realizacija?
Radi se o setu izmjena i dopuna ili novih zakonskih rješenja koje je UP FBiH pripremio u suradnji sa stručnjacima i dostavio Vladi i Parlamentu FBiH. Pripremili smo i dostavili sedam zakona kojima se reguliraju javni prihodi, pet zakona iz oblasti gospodarstva, šest zakona iz oblasti rada i zapošljavanja, dva zakona iz oblasti zdravstva, pet zakona koji bi se trebali razmatrati po skraćenom postupku te dvije inicijative upućene Parlamentu FBiH i četiri inicijative upućene Vladi FBiH koje se odnose na izravno uključivanje socijalnih partnera u svim fazama izrade propisa. Sredinom ljeta prošle godine Vladi i Parlamentu FBiH dostavili smo pet prijedloga izmjena i dopuna zakona na razmatranje po žurnom postupku gdje se radi o izmjeni nekoliko članaka zakona. Radi se o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju, o fiskalnim sustavima, privatizaciji poduzeća, profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom i cestovnom prometu, čijom bi izmjenom poslodavcima u FBiH u značajnoj mjeri bilo olakšano poslovanje. Evo, navest ću, primjerice, jedne odredbe Zakona o cestovnom prometu FBiH prema kojoj dozvolu za upravljanje kamionom ili autobusom možete dobiti samo ako imate završenu srednju prometnu školu, i to nakon šest godina. Dakle, ja, kao inženjer strojarstva, ne mogu voziti ni autobus ni kamion jer nisam završio srednju prometnu školu. Ovakvih i sličnih odredbi u našim zakonskim rješenjima ima mnogo, ali mi smo ocijenili da bi sa žurnim izmjenama ovih pet zakona značajno pomogli poslodavcima.
Jesu li te odredbe razmatrane, usvojene?
Nažalost, do danas ne. Ali nas to ne obeshrabruje. Redovito podsjećamo Vladu i Parlament FBiH na naše inicijative i prijedloge rješenja. Tako smo početkom godine pripremili i Vladi FBiH i Parlamentu FBiH dostavili 20 izmjena i dopuna ili potpuno novih tekstova zakona, čije bi usvajanje i primjena značajno rasteretili gospodarstvo i poboljšali poslovno ozračje. UP FBiH pripremilo je još 20 tekstova zakona, među kojima su novi tekstovi zakona o financijskom poslovanju, registraciji gospodarskih društava, stečaju, zaštiti na radu, štrajku, mirnom rješavanju sporova, posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, porezu na dohodak s analizom, doprinosima s analizom, računovodstvu i reviziji, federalnim administrativnim pristojbama i Tarifi federalnih administrativnih pristojbi te o Ekonomsko-socijalnom vijeću (ESV) FBiH. Također su pripremljene izmjene i dopune Zakona o zdravstvenom osiguranju, Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom, Zakona o gospodarskim društvima, Zakona o fiskalnim sistemima, Zakona o porezu na dobit, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o naftnim prerađevinama te Zakona o sudskim pristojbama u postupku pred Vrhovnim sudom FBiH.
Je li UP FBiH dobio odgovor od Vlade i Parlamenta FBiH o inicijativama?
Relativno brzo nakon upućivanja inicijativa Vladi i Parlamentu FBiH održali smo sastanak s tadašnjim predsjedateljem Zastupničkog doma Parlamenta FBiH na kojemu je dogovoreno da se održi tematska sjednica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH. Sjednica je održana 10. travnja ove godine, uz jednoglasan zaključak zastupnika svih političkih stranaka koji čine Zastupnički dom Parlamenta FBiH da se zakonska rješenja upute Vladi FBiH na razmatranje i da ih Vlada u roku od 60 dana dostavi Zastupničkom domu na razmatranje. Od tog roka već je prošlo više od 100 dana, a od Vlade FBiH nismo dobili nikakav odgovor. No, Udruga poslodavaca FBiH i dalje intenzivno radi s predsjednicima i zastupnicima političkih stranaka koje čine Zastupnički dom Parlamenta FBiH na lobiranju za podršku našim rješenjima. Vladu FBiH još jednom pozivamo da u neke prijedloge zakona koji su već u parlamentarnoj proceduri uvrste prijedloge i izmjene koje je predložio UP FBiH.
S kojim predsjednicima i predstavnicima političkih stranaka ste do sada razgovarali i kakav je njihov stav kada su u pitanju inicijative UP FBiH?
Razgovarali smo s čelnicima i zastupnicima u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH gotovo svih političkih stranaka, osim HDZ-a BiH, s čijim predstavnicima ubrzo očekujemo dogovor o sastanku. Vjerujemo da će i taj sastanak biti vrlo brzo organiziran i da ćemo dobiti podršku za naše prijedloge jer još jednom podsjećam da su zastupnici u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH jednoglasno podržali zaključak da se naši prijedlozi zakonskih rješenja upute Vladi FBiH. Predstavnici parlamentarnih političkih stranaka s kojima smo do sada imali sastanke, bilo da se radi o poziciji ili oporbi, izrazili su punu podršku “Inicijativi 20+5+6” i našim nastojanjima da poboljšamo poslovno ozračje i rasteretimo gospodarstvo.
Koliko je opravdan strah predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti da bi usvajanje i primjena zakonskih rješenja koje predlaže UP BiH moglo smanjiti proračunske i prihode fondova?
Prilikom izrade zakonskih rješenja jedna od ključnih odrednica kojom se rukovodio UP FBiH jest da se ne smanjuju proračunski i prihodi fondova ili ako se i smanjuju, da se radi o minimalnim smanjenjima, a i u takvim slučajevima dajemo prijedloge da se, primjerice, proširenjem porezne osnovice nadoknade smanjenja.
Imate li ikakvu povratnu informaciju iz Vlade FBiH o prijedlozima zakonskih rješenja koje ste dostavili?
I s Vladom FBiH redovito kontaktiramo, razgovaramo i tražimo kompromisna rješenja kako na najbezbolniji način provesti reformu. Naročito su intenzivni razgovori o setu zakona koji se tiču doprinosa, poreza na dohodak i poreza na dobit. Kada je u pitanju Zakon o doprinosima FBiH, na čijim izmjenama u smislu smanjenja doprinosa godinama inzistiramo, u posljednje vrijeme intenzivno radimo na rješenju prema kojemu bi se doprinosi koji sada iznose 41,5 posto na neto plaće smanjili na 32 posto u prvoj godini primjene. U iduće tri do četiri godine stopa doprinosa postupno bi se dodatno smanjivala do 26,5 posto na neto plaću, što je stopa doprinosa koju priželjkuju poslodavci. Preduvjet za daljnja smanjivanja jest proširenje porezne osnovice, jačanje porezne discipline, jači inspekcijski nadzor. Spremni smo se zakonski obvezati da ćemo sva sredstva koja će poslodavcima “ostati” na osnovi smanjenja doprinosa usmjeriti u povećanje plaća radnicima. Kada je u pitanju Zakon o porezu na dohodak u FBiH, naš prijedlog je da se neoporezivi dio koji sada iznosi 406 KM i u prosjeku još dodatnih 228 KM po osnovi raznih olakšica, podignemo na 900 KM, a da se na sve iznose više od 900 KM plaća jedna stopa poreza na dohodak. Naš prijedlog je 15, a Vlada FBiH traži 17 posto i o tome trenutačno razgovaramo. Što se pak tiče Zakona o porezu na dobit FBiH, naši zahtjevi su jasni i usklađeni s praksom u drugim zemljama, da se uvedu porezne olakšice po osnovi reinvestiranja, zapošljavanja osoba s invaliditetom i novog zapošljavanja, a predlažemo da se uvede porez na dividendu. Osim što se uvođenjem poreza na dividendu proširuje porezna osnovica, dodatno će se potaknuti investiranje u gospodarstvo. Tek s usvajanjem ovih zakonskih prijedloga mogli bismo govoriti o reformskom procesu, poboljšanju poslovnog ozračja i rasterećenju gospodarstva.
Osim fiskalnih, poslodavcima u FBiH, ali i BiH dodatne troškove uzrokuju i brojni parafiskalni nameti. Stalno se govori o njihovu smanjenju, ali se čini da na jedan koji se ukine dođu dva nova parafiskalna nameta. Kako se boriti protiv toga?
Ponovit ću da me bez riječi ostavlja inventivnost administracije kad je u pitanju smišljanje novih parafiskalnih nameta za gospodarstvo. Značajan broj tih parafiskalnih nameta je besmislen, s iznosima pristojbi koji mnogo premašuju cijene u susjednom entitetu i regiji. Upravo zato smo kao UP FBiH pokrenuli inicijativu za formiranje koordinacijskih timova za parafiskalne namete kako na razini FBiH tako i na razini županija. Zadatak koordinacijskih timova je da prouče parafiskalne namete kako postojeće tako i nove koji se donose, utvrde svrhu i smisao njihova donošenja, kao i novčane iznose koji se za njih daju. Do sada je Vlada Sarajevske županije prihvatila našu inicijativu, donesena je odluka o formiranju Koordinacijskog tima i on bi vrlo skoro trebao izaći sa svojom analizom nameta i konkretnim prijedlozima za ukidanje ili smanjenje pristojbi za pojedine namete.
Da se vratimo na poreze koji su ipak najznačajnija stavka u troškovima tvrtke. UP FBiH izrazio je nezadovoljstvo prijedlogom nacrta Zakona o PDV-u koji je uradio Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje BiH. Na što se konkretno odnose zamjerke Udruge?
Iz UO UNO BiH naveli su da je cilj donošenja novog Zakona o PDV-u usklađivanje postojećeg zakona s direktivama EU-a. No, pri izradi novog teksta Zakona UO UNO BiH se, prema direktivama EU-a, odnosio kao prema “švedskom stolu”. Samo su djelomično i vrlo selektivno ispoštovali pojedine direktive EU-a, pri tome ne poštujući činjenicu da direktive EU-a propisuju da zainteresirana javnost mora biti uključena u sve faze izrade propisa, što podrazumijeva mogućnost podnošenja inicijative za donošenje izmjena i dopuna propisa, sudjelovanje u izradi radnog materijala, kao i sudjelovanje u konzultacijama i javnim raspravama. U prijedlog nacrta Zakona o PDV-u nije ugrađena nijedna od ključnih primjedbi UP FBiH, kao što je pomicanje roka plaćanje PDV-a s 10. na posljednji dan u mjesecu, plaćanje poreza po naplati fakture za male porezne obveznike te nemogućnost priznavanja odbitnog PDV-a za neplaćene fakture. Svjesni činjenice da bi naglo pomicanje datuma uplate PDV-a s 10. na posljednji dan u mjesecu moglo dovesti do poremećaja u novčanim tokovima, predložili smo da se pomicanje datuma uplate PDV-a odvija postupno na način da se svakog mjeseca pomiče po dan ili dva prema kraju mjeseca. Ovo zakonsko rješenje, koje je predložio UO UNO BiH, nije ni reformsko ni stimulativno za gospodarstvo pa u tom smislu neće dovesti do povećanja gospodarskih aktivnosti niti proširenja porezne osnovice za prikupljanje PDV-a. Zbog toga smo pozvali zastupnike i izaslanike u entitetskim parlamentima i državnom da ne prihvate ovaj prijedlog.
Ključno pitanje koje zanima zaposlenike je kako će se promjene koje predlažete odraziti na plaće? Kakav je stav UP FBiH o povećanju minimalne plaće?
Poslodavci se najizravnije susreću s problemom nedostatka kvalificirane radne snage. U okviru svojih mogućnosti dosad je većina poslodavaca, da ne kažem svi, u prethodnih godinu - dvije povećala plaće zaposlenicima. Sada je krajnje vrijeme da i država konkretno, smanjenjem doprinosa i drugih davanja na plaće, doprinese povećanju plaća. Kao UP FBiH zalažemo se za povećanje minimalne plaće na nekih 500 - 600 KM, uz uvjet da se smanje doprinosi.
Smatrate li da će povećanje minimalne plaće zaustaviti odlazak mladih i kvalificiranih kadrova iz BiH?
Mišljenja sam da ljudi iz BiH odlaze u većoj mjeri iz razloga koji su vezani za opće stanje u društvu, nego iz čisto ekonomskih razloga. Također, treba imati na umu da smo mi uvijek bili zemlja iz koje se odlazi, ranije se to zvalo “privremeni rad” i gastarbajteri, danas govorimo o dijaspori. Dakle, apsolutno se zalažemo za povećanje plaća, ali samo povećanje plaća neće zaustaviti odlazak. Za to su potrebne ozbiljne intervencije države, gdje su plaće i uvjeti rada tek dio cijelog sustava. S druge strane, nitko se ozbiljno ne bavi pitanjem kako nadoknaditi radnu snagu koja nedostaje u BiH. Nema sistemskog pristupa otvaranju tržišta rada jer odlazi se i iz Njemačke, ali ta zemlja ima proaktivnu politiku zapošljavanja, koja znači olakšavanje uvjeta pod kojima se zapošljavaju stranci. Kod nas je još uvijek procedura zapošljavanja stranaca, čak i kada dokažete da vam je taj kadar nužan, jako duga i jako komplicirana.
Nedavno je UP FBiH najavio tužbe protiv JP Ceste FBiH zbog zastoja i gubitaka gospodarstva prouzročenih rekonstrukcijom tunela Vranduk. Sada se najavljuje i početak rekonstrukcije tunela Crnaja. Imate li informacije hoće li dva ključna prometna pravca u BiH biti istodobno blokirana?
Gotovo godinu dana u UP FBiH dolaze žalbe poslodavaca iz cijele zemlje o štetama koje trpe kompanije i njihovi biznisi zbog neadekvatne pripreme JP Ceste FBiH za rekonstrukciju tunela Vranduk. Neke procjene govore da kompanije i stanovništvo na dnevnoj bazi trpe štete od oko milijun KM. Imali smo sastanke s predstavnicima JP Ceste FBiH i Vlade FBiH te dobili obećanja da će se žurno, za nekoliko dana, sanirati alternativni cestovni pravac za teretni promet. To obećanje još nije ispunjeno, a poslodavci više ne mogu čekati. Od UP FBiH traže da reagiramo i da idemo s tužbom u kojoj će kompanije vrlo argumentirano dokazati kolike su štete u financijskom smislu pretrpjele zbog nedogovorenog ponašanja nadležnih iz JP Ceste FBiH. Imamo naše članice koje su čak morale ugasiti pogone u nekim gradovima, podijeliti ljudima otkaze jer nisu u mogućnosti osigurati pravodobni transport sirovine za proizvodnju ili gotovog proizvoda za tržište. Zbog toga smo najavili tužbe i upozorili JP Ceste FBiH i Vladu FBiH da projekt rekonstrukcije tunela Crnaja nikako ne smije početi prije nego se završi rekonstrukcija tunela Vranduk.
Uglavnom pričamo o negativnom odnosu administracije na svim razinama prema gospodarstvu. Ima li, ipak, pozitivnih primjera?
Naravno da ima, ali nekako padaju u drugi plan u odnosu na sve silne probleme s kojima se poslodavci susreću na dnevnoj bazi. Podsjetit ću da je krajem prošle i početkom ove godine, ponajprije zahvaljujući UP FBiH i našoj žurnoj reakciji, spriječeno najavljeno povećanje struje Elektroprivrede BiH za nekih 18 do 30 posto. Na kraju je nađeno kompromisno rješenje da to povećanje iznosi oko pet posto, što je kompanijama, prema priznanju njihovih menadžera, donijelo milijunske uštede na godišnjoj razini. Nedavno je Federalno ministarstvo trgovine jako brzo reagiralo i promijenilo odredbe pravilnika o obliku, sadržaju i načinu vođenja trgovačke knjige, na način da trgovci od početka srpnja izradu, evidenciju i arhiviranje kalkulacije cijena vrše elektronički i tiskaju ih samo na zahtjev inspekcije. Za veće trgovačke lance uštede samo po osnovi promjene ove odredbe pravilnika iznosit će oko 100.000 KM godišnje. Dakle, ima, ali sve to mora ići brže i učinkovitije.
Nakon svega što ste rekli, isplati li se i u kojoj mjeri uopće baviti biznisom i pokretati vlastiti biznis u BiH?
Dopustite da citiram zaključak Poslovnog barometra koji je prošle godine objavilo Vijeće stranih investitora u BiH, a koji kaže - ni jedan ozbiljan strani investitor nije izgubio svoj kapital u BiH. Slobodno mogu reći da isti zaključak važi i za domaće kompanije. Činjenica da imamo veliki broj kompanija iz cijele BiH, koje se na vrlo zahtjevnim svjetskim tržištima ravnopravno nose s kompanijama iz zemalja s puno povoljnijim poslovnim ozračjem, govori u prilog činjenici da se zdrav biznis na zdravim osnovama uvijek isplati.
