Oko 130 izaslanika okupilo se danas na 35. sjednici Stalnog odbora Bernske konvencije Vijeća Europe koja se održava u Strasbourgu od 1. do 4. prosinca s ciljem promicanja međudržavne suradnje na području zaštite prirode i klimatskih promjena. U uvodnom govoru predsjedatelja Stalnog odbora, g Qystein Stqrkersen, rekao je da je "primjena ključna riječ za naš rad. Naše opredjeljenje ne bi trebao završiti usvajanjem dokumenata, smjernica i preporuka, nego početi u tom trenutku. Bernska konvencija Vijeća Europe je pionirski dokument za pregovaranje u području očuvanja prirode“.
Tijekom trajanja sjednice zemlje potpisnice prezentirati će svoja izvješća o implementaciji Bernske konvencije i predstavit će se agenda aktivnosti za narednu godinu.
Prvog dana sjednice usvojen je zahtjev BiH da bude zemlja domaćin sastanaku radne grupe experata za Klimatske promjene 2. i 3. lipnja 2016. godine u Mostaru u organizaciji Sveučilišta u Mostaru. U ime BiH sastanku je nazočila doc.dr.sc. Mirjana Milićević.
Usljed čestih varijacija klimatskih čimbenika BiH je izložena sve češćim klimatskim nepogodama (poplavama, ekstremnim temperaturama, oborinama). Sektori koji su najranjiviji na klimatske promjene u Bosni i Hercegovini su: poljoprivreda, vodni resursi, zdravlje ljudi, šumarstvo, biodiverzitet i osjetljivi ekosustavi.
U sektoru poljoprivrede, utjecaj klimatskih promjena uključuje smanjenje prinosa kao posljedicu smanjenih količina padavina i povećane stope isparavanja, potencijalno smanjenje produktivnosti domaćih životinja, učestaliju pojavu poljoprivrednih štetočina i oboljenja usjeva, te povećanu nesigurnost hrane. Pozitivni uticaji se ogledaju u produženoj sezoni rasta usjeva i većem potencijalu za uzgoj mediteranskih kultura u Hercegovini.
U sektoru vodoprivrede, klimatske promjene donose češću pojava suša (u zapadnim dijelovima BiH), pad riječnog vodostaja tijekom ljeta, ali i češću pojavu poplava. Utjecaj klimatskih promjena na zdravlje ljudi uključuje povećanu učestalost i ozbiljnost epidemija/pandemija tijekom toplijih zima, povećan mortalitet povezan s pojavom ‘toplotnih talasa’, moguće širenje azijskog tigrastog komarca (Aedes albopictus), i povećanje broja slučajeva oboljenja koje prenosi krpelj (lajmska bolest i encefalitis izazvan ujedom krpelja). Mogući pozitivni utjecaji podrazumijevaju manji broj smrtnih slučajeva nastalih usljed hladnoće.
U sektoru šumarstva evidentna je povećana učestalost i intenzitet šumskih požara, povećan rizik za rijetke i ugrožene šumske zajednice, sve veći broj štetočina kao što su potkornjak i gubar (North Atlantic Index [NAO] indeks), te povećan rizik od transformacije šumskog ekosistema koji bi rezultirao mortalitetom drveća velikih razmjera.
Pozitivni utjecaji se ogledaju u bržoj stopi rasta i pojavi novih vrsta od ekonomskog značaja. U oblasti biodiverziteta i osjetljivih ekosustava, negativni utjecaji klimatskih promjena uključuju gubitak postojećih staništa, fragmentacija staništa, istrebljenje vrsta, i rapidne promjene temperature i/ili količine padavina, koje utječu na funkcije ekosustava. S druge strane, prisutna je pojava novih staništa.
