Grad Mostar ove bi se godine trebao upisati na svjetsku mapu gradskih središta koja prednjače u proizvodnji i korištenju energije iz tehnološki naprednih obnovljivih izvora, a nedavna najava prema kojoj se kreće u izgradnju solarne elektrane izazvala je veliku pozornost javnosti, piše Večernji list BiH.
Dinamika realizacije
Gradonačelnik Mario Kordić u razgovoru za Večernji list objašnjava kako će Grad graditi solarnu elektranu, a energiju proizvedenu na taj način usmjeravati u postojeću energetsku mrežu koju već čini struja koja se dobiva od Elektroprivrede HZ HB i Elektroprivrede BiH. Pritom, energija koju Grad Mostar bude uvrstio u energetsku mrežu moći će se dalje prodavati i distribuirati, a sredstva od prodaje ići će u proračun Mostara, koji će onda ista iskorištavati za razvoj vlastitih infrastrukturnih i drugih projekata. Kordić nam je otkrio i kako je projekt trenutačno u fazi ishodovanja svih potrebnih dozvola, a lokacija će biti na području Pologa, zapadno od grada. U kontekstu očekivanja od ovoga procesa, odnosno njegove dinamike, Kordić je iznio stav kako bi do ljeta Grad trebao završiti dobivanje potrebnih dozvola, a onda krenuti u traženje partnera za financiranje. Dodaje i kako su sve opcije u igri, pa tako i sredstva koja dolaze iz europskih izvora financiranja.
Na ovaj način, poručio je Kordić, Mostar ulazi u priču o proizvodnji i prodaji električne energije, a o ozbiljnosti dovoljno govore i tehnički detalji. Naime, temeljem analize potencijala u odnosu na broj sunčanih sati i promjene u cijenama električne energije na globalnoj razini, donesena je odluka o izgradnji solarne elektrane od 5 x 12 = 60 megavata (MW).
Odluku gradskih vlasti da krenu u realizaciju jednog ovakvog projekta svakako treba promatrati i u kontekstu energetske transformacije, a što je obilježje koje sve više poprima obrise u modernim kružnim ekonomijama. Energija dobivena od sunca, vjetra i vode u svrhu smanjenja klimatskog otiska vizija je kojom se vodi i cijela Europska unija, koja je postavila jasno definirane ciljeve energetskog razvoja u razdoblju koje je pred nama.
Europska komisija predstavila je dugoročnu stratešku viziju za smanjenje emisija stakleničkih plinova (SP), što pokazuje da Europa može utrti put prema klimatskoj neutralnosti, gospodarstvu s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova. Istražena je cijela lepeza mogućnosti, čime se naglašava mogućnost prelaska na nultu neto stopu emisija SP-ova do 2050. na temelju postojećih, iako u nekim slučajevima još sasvim novih tehnoloških rješenja. Dugoročna vizija Europske komisije poziva institucije EU-a, nacionalne parlamente, poslovni sektor, nevladine organizacije, gradove, zajednice i građane, osobito mlade, u cijelom EU-u da se uključe u raspravu o oblikovanju budućnosti Europe i osiguranju nastavka vodeće uloge EU-a u globalnim naporima za borbu protiv klimatskih promjena.
Veliki potencijali
A Bosna i Hercegovina, kao kandidat za punopravno članstvo u velikoj europskoj obitelji, na svojem putu morat će prilagođavati tehničko-tehnološke kapacitete visokim standardima Unije, pri čemu svakako treba ukazati na činjenicu da za takvo što ima izvrsne predispozicije i potencijale.
Bosna i Hercegovina je zbog svog zemljopisnog položaja, kao i dostupnosti izvora, država koja svakako može biti primjer energetski učinkovite zemlje, a kada je riječ o njezinim južnim dijelovima, snažna insolacija ključni je razlog zbog kojega bi proizvodnja energije iz sunca mogla postati nova velika priča.
Osim hidroelektrana, u posljednjih nekoliko godina i više je nego uočljiv trend izgradnje vjetroparkova i solarnih postrojenja za proizvodnju električne energije, a Grad Mostar, kao što je vidljivo, upravo je na putu da postane prva jedinica lokalne samouprave koja će imati vlastiti pogon za dobivanje čiste energije. Uostalom, proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora vrlo skoro bit će i dio važnog tranzicijskog procesa u industrijskoj proizvodnji i plasiranju proizvoda na tržište Europske unije.
