Mostarski paroh Radivoje Krulj u razgovoru za Fenu rekao je kako, prema podacima kojima raspolaže, u Mostaru trenutačno živi pet tisuća Srba, dok ih je u gradu na Neretvi prije rata bilo blizu 30.000. Prema parohovim riječima, jedan od razloga što se velika većina Srba nije vratila na područje Mostara je i taj što se Srbi, uz sve ostale probleme, nisu bolje politički organizirali na ovom području te da i oni koji su se vratili žive vrlo teško.
Nezaposlenost i težak život
Za veći povratak Srba na ove prostore, smatra paroh, i dalje ostaje problem što Srbi nisu konstitutivni narod u Hercegovačko-neretvanskoj županiji te nema ekonomskog razvoja i političkog rješenja za Mostar, ali smatra kako je potrebno da se Srbi bolje politički organiziraju.
"Srbi nisu konstitutivan narod u HNŽ-u i mnogi smatraju da je to osnovni naš problem. Naravno da i ja mislim da se Ustav HNŽ-a treba izmijeniti i usuglasiti s ustavima FBiH i BiH, ali istodobno mislim da se na terenu neće suštinski ništa promijeniti. Bez ekonomskog razvoja i političkog rješenja Mostara, ali iznad svega, i mnogo bolje političke organiziranosti samih Srba, neće biti nekog vidljivog pomaka u ovom krucijalnom pitanju za našu zajednicu", kazao je Krulj za Fenu, dodavši kako u vezi s tim ipak ima određenih pomaka u posljednje vrijeme.
Prema njegovim riječima, jako se obradovao jer su, u posljednjih nekoliko dana, dva puta zajednički sjeli i razgovarali predstavnici svih srpskih udruženja i političkih stranaka u Mostaru, što su oni kao svećenici i lokalna Crkva podržali i blagoslovili.
Govoreći o povratku i životu Srba u Mostaru, paroh ističe kako i oni koji su se vratili u Mostar žive u teškim uvjetima, posebice zbog nezaposlenosti te da to predstavlja bitan problem za suživot na području Mostara. Dodao je i kako u rješavanju svojih problema imaju konstantnu pomoć iz Republike Srpske, ali ono što ga posebno veseli je potpora hrvatskih i bošnjačkih političkih elita.
"Zato je uglavnom sve do naših ljudi i naše organiziranosti i gradnje jedinstva među sobom kako bismo mogli ostvariti svoja prava koja nam po svim zakonima i ustavima pripadaju'', naglasio je Krulj.
Obnova crkve
Mostarski paroh očekuje da se obnova Saborne crkve završi do 2019. godine kada se obilježava 800 godina od osnivanja Eparhije zahumsko -hercegovačke i primorske te da bi završetak obnove crkve bio najsvečaniji i najljepši čin proslave ovog jubileja.
S obnovom se krenulo 2008. inicijativom i donatorskom večerom za prikupljanje sredstava za rekonstrukciju, a građevinski radovi na obnovi crkve počeli su krajem 2010. Krulj ističe kako je do sada urađeno skoro tri četvrtine građevinskih radova te da su trenutačno radovi obustavljeni zbog velikog broja zimskih blagdana, ali prije svega zbog nedostatka financijskih sredstava.
Na kraju je svim građanima Mostara uputio poruku da u dobroj vjeri i strpljenju ne gube nadu u bolje sutra i bolji Mostar, a onima koji žive izvan grada na Neretvi da ne zaborave svoje korijene te da obnove svoja ognjišta.*
