Hrvatsko-bošnjačka Federacija BiH uspostavljena je prije 31 godinu potpisivanjem Washingtonskog sporazuma 18. ožujka 1994. godine, čime je okončan rat između ta dva naroda te se počelo s integracijom nekadašnjih teritorijalnih i administrativnih režima pod nadzorom vlasti Herceg Bosne i Republike BiH. Tada se činilo kako ima razloga vjerovati da će dva naroda krenuti u izgradnju boljih odnosa, što je poslije rezultiralo Daytonskim mirovnim sporazumom iz studenoga 1995. uključivanjem srpske strane, piše Večernji list BiH. Čak i unatoč nizu ozbiljnih incidenata, poput terorističkih napada na policijsku postaju u Mostaru ili pak likvidacije doministra unutarnjih poslova Federacije BiH Joze Leutara, gradili su se bolji odnosi, sve dok nije intervencijom međunarodne zajednice kroz izborna pravila Roberta Barryja, najprije 2000., oslabljena uloga Hrvata, čime je najizravnije prekršen Washingtonski sporazum. Nakon toga su Hrvati izbačeni iz vlasti te je oružjem nasilno srušena pobuna Hrvata kroz samoupravu.
Nasilje nad Ustavom
Stvari su se posve strovalile 2003. godine kada visoki međunarodni predstavnik Wolfgang Petritsch uz poticaj američke administracije ponovno mijenja mehanizme Washingtonskog mirovnog sporazuma te pogoduje većinskim Bošnjacima i otvara im prostor kako bi posve ovladali Federacijom BiH. Korak dalje otišla je bošnjačka politika nametanjem Željka Komšića, i to u četiri navrata, što podsjeća na vremena kada su drugi protagonisti po nalogu Beograda rušili krhku jugoslavensku federaciju. Trideset godina nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma hrvatska eurozastupnica Željana Zovko prigodom rasprave o Bosni i Hercegovini snažno je upozorila da je vrijeme za potpuni zaokret i promjenu Izbornog zakona. - U godini u kojoj se obilježava 30. obljetnica od potpisivanja Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, ključnog dokumenta za osiguravanje mira u zemlji, svjedoči se potpunoj nesposobnosti da se osigura njegovo osnovno načelo: ravnopravnost svih konstitutivnih naroda i građana - kazala je Zovko. Upozorila je da su upravo separatističke, ali i unitarne politike, uz nepoštovanje temeljnih prava svih naroda i građana, dovele do ozbiljne eskalacije kojoj sada svjedočimo. - Osiguravanje ustavne zaštite i jednakopravnosti svih konstitutivnih naroda je ključno, a u suprotnom Bosna i Hercegovina će ostati država u krizi, otvoren prostor za vanjske utjecaje, čak i od ljudi koji nemaju pojma o čemu govore te nemaju nikakvu namjeru osigurati stabilnost u zemlji, već upravo suprotno - rekla je hrvatska europarlamentarka u raspravi u Strasbourgu. Zovko je trenutačnu krizu ocijenila kao veliki propust preventivne diplomacije Europske unije, a prostor koji ostaje popunjavaju Rusija i Turska. - Jedini način stabilizacije Bosne i Hercegovine je reforma Izbornog zakona, bez koje će Bosna i Hercegovina, nažalost, nastaviti biti tempirana bomba u našem najbližem susjedstvu - zaključila je Zovko tijekom rasprave. Na identičan problem upozorili su i drugi hrvatski eurozastupnici. Iako je navodno spreman poduprijeti izmjene Izbornog zakona, jedan od bošnjačkih političkih dužnosnika, šef diplomacije BiH i predsjednike stranke Narod i pravda Elmedin Konaković, rekao je kako je to jako teška zadaća. Dapače, smatra kako za takvo što nije sposobna ni jedna većina. - Očigledno ni jedna većina na državnoj razini nije sposobna izvesti taj proces do kraja jer taj proces podrazumijeva ustavne reforme. Dosadašnje većine to nisu mogle. Ono što je razlika jest da smo mi kao oporba sudjelovali u neumskim pregovorima koji su i dalje moje veliko razočaranje. Treba razmišljati o vraćanju na neumske postavke. Tamo smo došli do rješenja koja nikoga ne čine potpuno zadovoljnima i sretnima, ali drastično popravljaju stanje u BiH - rekao je Konaković.
Neumski razgovori
Naglasio je i kako smatra da nije dobro da Bošnjaci Hrvatima biraju člana Predsjedništva BiH. - Podsjetio bih da su prije mene to govorili i Haris Silajdžić, Bakir Izetbegović, Fahrudin Radončić te reis Husein Kavazović. Svi su govorili, ali se samo meni zamjeralo zbog mašinerije palog režima. Ja se s time lagano nosim i naravno da i dalje isto mislim - rekao je NIP-ov predsjednik. Konaković je istaknuo kako se ne može govoriti samo o “jednom dijelu problema”, već da se mora stvoriti ambijent u kojem će se to pitanje rješavati u cjelini. - Bili smo vrlo blizu elektorskog modela koji ne bi označavao preustroj teritorija, “treće entitete”, odvajanje RS-a... Bili smo blizu primjene presuda tako da se brišu etnički prefiksi, da se kaže “dva iz FBiH i jedan iz RS-a”. Čak smo u Neumu dogovorili da se na državnoj razini brišu etnički prefiksi u Domu naroda - tvrdi on. Međutim, slične zloupotrebe događaju se i u Domu naroda, gdje bošnjačke stranke koriste institucionalne mehanizme kako bi smanjile politički utjecaj Hrvata. Iako je HDZ BiH predložio čak 11 prijedloga zakona kako bi se spriječilo preglasavanje Hrvata, bošnjačke stranke sustavno izbjegavaju dogovor. Navodna politička podjela unutar bošnjačkih stranaka često služi kao alibi kako se ne bi došlo do rješenja, a u konačnici se ponavlja obrazac političkog nametanja koji destabilizira odnose u Federaciji BiH.
