Ruska agresija na Ukrajinu i promijenjena sigurnosna situacija u svijetu na područje Balkana reflektirat će se – barem u ovoj fazi jer se situacija brzo mijenja – u dvije dimenzije. Ključna je uloga Srbije koju će ova situacija istjerati na čistac s jasnim pozicioniranjem kome će se prikloniti – Rusiji ili zapadu – jer mjesta za neutralnost više nema, a druga je dimenzija neka vrsta hibridnog ratovanja na tom teritoriju, bilo da se kao oružje koriste izbjeglice, dezinformacije ili kibernetički prostor. U smislu sigurnosti, situaciju dodatno usložnjava činjenica da su tri države te regije članice NATO-a, što djeluje i kao stabilizator, ali se pokazuje i kao potencijalni cilj neke vrste napada – barem zasad ne onog klasičnog. No u ovom trenutku nema informacija da je tvrda sigurnost ugrožena ili da je prostor destabiliziran, no uvijek postoji mogućnost prelijevanja sukoba. Srbija je u potpunom fokusu. Svi čekaju hoće li Beograd konačno odlučiti na koji stolac sjesti jer su ti stolci sada toliko razmaknuti da više ne može sjediti na oba i mora birati. Sada će uvelike dolaziti do izražaja hoće li Srbija biti spremna pridruživati se ne samo političkim stavovima, izjavama i glasovanju Europske unije u međunarodnim forumima nego koji će biti odnos Srbije prema sankcijama protiv Rusije – hoće li se u njih uključiti, u kojoj mjeri ili neće. Za sada se odlučila ne pridruživati zapadu u tom pogledu.
I dalje nastoji balansirati
– Sada se otvara cijeli niz situacija u kojima će Srbija morati izabrati ili jedno ili drugo, tu više prostora za neutralnost nema. Njezin je izbor binaran – ili si jedno ili drugo. To je pitanje koje je strukturno i u osnovi koliko god je Srbiji teško donijeti tu odluku, ono je u smislu algoritma jednostavno – ili si za nas ili za njih – kaže nam jedan dobar poznavatelj geopolitičkih pitanja. Poslije 48 sati, koliko si je poslije agresije Rusije na Ukrajinu dao vremena da donese odluku, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obznanio je kako Srbija podržava teritorijalni integritet Ukrajine, ali i da neće uvesti sankcije Rusiji.
Drugim riječima, Vučić i dalje nastavlja sjediti na dva stolca balansirajući između Rusije i Europske unije. Pojašnjavajući odluku, Vučić je rekao kako Srbiju s Rusijom veže tradicionalno prijateljstvo, povoljni energetski aranžmani, ali i diplomatska pomoć tijekom proteklih 30 godina. U isto vrijeme Srbija se opredijelila za ulazak u EU s kojom ima i najveću gospodarsku razmjenu.
Srbijanski politički analitičar Žarko Korać kaže kako se takva odluka mogla očekivati s obzirom na protekle godine, ali i trenutačni položaj Srbije dodajući kako ne očekuje da će ovih dana rasti politički pritisak na Srbiju da uvede sankcije Rusiji. – Trenutačno Srbija nije bitna tema za Europu koja sada ima mnogo većih problema oko Ukrajine. Međutim, ta odluka da se Rusiji ne uvedu sankcije sigurno će prije ili poslije doći na naplatu. Bruxelles neće zaboraviti da Srbija, u vrijeme kada cijela Europa uvodi sankcije Rusiji zbog agresije, nije krenula tim putem, nego je stala iza Rusije – rekao je Korać. Podsjetio je i kako Srbija nije uvela sankcije iako to radi cijela Europa, pa i većina država svijeta, i da je u međuvremenu EU donio odluku bez presedana da naoružava Ukrajinu. Isto tako, i njemačka vanjska politika proteklih se dana dramatično promijenila. – Tu svatko gleda na sebe i neke svoje interese, ali to su odluke koje se ne zaboravljaju, tako da nas neke stvari u budućnosti, tu mislim na Srbiju, ne trebaju iznenaditi – istakao je Korać. Inače, uvedene sankcije rezultirale su izolacijom Rusije na svim poljima tako da je nejasna svaka daljnja suradnje Moskve i Beograda. Sankcije su otišle toliko daleko da je ruskim avionima zabranjen prelet preko europskih država. Naime, oni teorijski mogu sletjeti u Beograd, ali do Beograda ne mogu nikako doći. Pojavile su se i informacije, iako nisu potvrđene, da su zbog ovakvog stava Srbiji do daljnjeg suspendirani pregovori za ulazak u EU. U povodu stava Srbije oko neuvođenja sankcija Rusiji Vučić je i u ponedjeljak rekao da Srbija ima svoju poziciju po pitanju ukrajinske krize i da će je čuvati koliko god bude mogla. Ponovio je i kako u prethodnih deset godina nije nikada doživio pritiske i kritike kao posljednjih dana. Drugi element krize, uz pozicioniranje Srbije, tiče se obavještajnih, hibridnih i svih ostalih ratova, mogućih manipulacija i ostalih igara. Mogućnost za to je, naravno, otvorena. No treba imati na umu da su tri države sa zapadnog Balkana, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Albanija, članice NATO-a, što dodatno usložnjava stvari. Logično je da za Moskvu postaju legitimni cilj, ne vojni, barem ne u ovoj fazi, ali definitivno politički ili cilj hibridnog ratovanja. Može se aktivirati oružje zvano izbjeglice, dezinformacije te kibernetičko ratovanje i napadi. Primjerice, u tom smjeru može se tumačiti i objava na službenom Facebook profilu ruskog veleposlanstva u Bosni i Hercegovini u kojoj su ustvrdili da nikakve invazije na Ukrajinu nema te optužilo SAD da destabilizira BiH i priprema za nju scenarij nalik na ukrajinski i da pokušava "genetski uništiti Ruse".
BiH mora funkcionirati
O prelijevanju sukoba i destabilizaciji BiH, ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je kako je Hrvatska uvijek upozoravala na domino-efekt i utjecaj na zapadni Balkan. – Nije slučajno da se EUFOR pojačava s 500 vojnika koji će biti raspoređeni u toj zemlji. Želimo spriječiti bilo kakvo prelijevanje sukoba na zemlje članice EU i NATO-a, ali i na naše neposredno susjedstvo – kazao je. I kod BiH, kao i kod svake države, vrijedi pravilo da u kriznim vremenima, što su poluge države čvršće, to je, naravno, bolje za državu. Sada je to pitanje pojačavanja funkcionalnosti i učinkovitosti Federacije i cijele države. Postoji i element Republike Srpske, ali dobri poznavatelji i diplomati s kojima smo razgovarali, slažu se da je to dodatni argument u prilog konačnom rješavanju problema izbornog zakona i podizanja funkcionalnosti i suradnje i nekakve kohezije u federaciji. – U kriznim vremenima, svaka država, pa tako i BiH mora biti ekipirana tako da može djelovati na vrijeme i na pravi način – kažu. No, s druge strane, sama činjenica da su tri države zapadnog Balkana članice NATO-a daje dodatnu strukturnu stabilnost prostora. Moguće je da u nekim ekstremnim situacijama imamo pokušaje da se koristi i da se pokuša destabilizirati prostor, ali mi za sada nemamo indicija da stvari idu u tom smjeru. Za sada je, što se tiče tvrde sigurnosti, prostor stabilan, zaključuju naši sugovornici.
Komšić za sankcije Rusiji, Dodik se usprotivio i podržao Putina
Šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini Johann Sattler uputio je poruku u kojoj ističe kako BiH kao država koja želi postati članica Unije ima obvezu slijediti njezinu vanjsku politiku pa tako i provoditi sankcije nametnute Rusiji. Predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić u ponedjeljak je zatražio da se diplomatska mreža BiH u odnosu na ukrajinsku krizu ponaša sukladno međunarodnom pravu, uz potporu sankcijama, no srpski član državnog vrha Milorad Dodik tome se usprotivio hvaleći ruskog predsjednika Vladimira Putina, ali i poručio je izbjeglicama iz Ukrajine da ne dolaze u BiH jer će im "tamo biti još gore nego u njihovoj zemlji".
