Kako u BiH o svemu postoje različite istine, stavovi i mišljenja, potvrdio je ovaj put odgovor na pitanje 221. iz poglavlja 7 upitnika EK. Naime, riječ je o pitanju suočava li se BiH s nekim određenim oblikom terorizma te, ako jest, potječe li on iznutra ili izvana. MUP RS-a i Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) BiH ušli su u žestoku prepirku zbog pripreme odgovora na to pitanje, piše Večernji list BiH.
Mišljenja MUP-a i OSA-e
- Analizom svih dosadašnjih terorističkih napada u BiH, utvrđeno je kako su izvršitelji bili radikalni islamisti, članovi ili simpatizeri selefijsko-vehabijskih zajednica ili bivši mudžahedini. Također, najveći broj državljana BiH i osoba podrijetlom iz BiH koje su se u Siriji i Iraku pridružile terorističkim organizacijama ISIL i Al-Nusra front prethodno su u BiH bili aktivni članovi, sljedbenici i simpatizeri selefijsko-vehabijskih zajednica i njihova radikalnoga vjerskog učenja - navodi se u prijedlogu odgovora MUP-a RS-a. Podsjećaju kako se prvi teroristički napad u BiH dogodio u Mostaru 1997., potom se navodi napad na Policijsku postaju u Bugojnu 2010., napad na američko Veleposlanstvo u Sarajevu 2011., napad na Policijsku postaju u Zvorniku 2015., napad na vojnike u Sarajevu 2015. S druge strane, OSA ima drugačiji stav i tvrdi da prijetnja nije ništa veća nego u ostalim zemljama. - Po pitanju terorizma, BiH se suočava s istim sigurnosnim izazovima, kao i druge zemlje Europe. U tom pogledu nisu uočene posebne specifičnosti. Sva djela terorizma u posljednjih 10 godina izvršili su teroristi pojedinci ili manje skupine, koji se uglavnom dovode u izravnu ili neizravnu vezu sa stranim terorističkim borcima povratnicima ili radikalnim strukturama te osobama koje su prisutne u BiH i regiji - stoji u predloženom odgovoru OSA-e.
Moguće rješenje
Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić potvrdio je da između MUP-a RS-a i OSA-e postoje nesuglasice po tom pitanju. - Postoji realan problem oko sastavljanja zajedničkog odgovora na pitanje EK. No, upravo zbog takvih stvari postoji Mehanizam koordinacije. Ako do dogovora ne mogu doći niže instance, onda će se to pitanje pokušati riješiti na ministarskoj razini. Ako ne bude pomaka, rješavat će ga premijeri i tada bi moralo doći do usuglašavanja - objasnio je.•
