Na čapljinsku veletržnicu u Tasovčićima, svojevrsnu hercegovačku burzu voća i povrća, proteklih dana stigle su prve domaće lubenice, piše Večernji list BiH. Uočljivo je da su kasnile u odnosu na protekle godine. Mile Bebek, proizvođač iz Šipovače kod Ljubuškog, jedan od prvih koji su dovezli lubenice, o uočljivom kašnjenju kaže:
Najteža godina
- Kišno vrijeme i hladniji dani doveli su do kašnjenja. Otprilike sedam dana. Proizvodnja je značajno skuplja uz mnogo više uloženog truda, rada i ulaganja da se sačuva zdravlje biljke. Proizvodnja je bila mnogo teža nego proteklih godina. Mnogo teža.
Dakle, ona narodna - ni u kiši blaga, ni u sušu gladi - još je jednom dobila svoju potvrdu.
- Da, da, za lubenicu posebno. Ove godine proizvodnja je bila najteža, najteža od svih kultura u dugom nizu godina - kaže gospodin Bebek te, prelazeći na cijenu prvih lubenica, nastavlja:
- Cijena varira od dana do dana, trenutačno je od 1,10 do 1,20 konvertibilnih maraka. To je cijena prvih lubenica. Ima i uvoznih iz Albanije, ali bez pretjerivanja mogu reći da se po kvaliteti s našom ne može mjeriti. Cijena uvoznih je 1 KM po kilogramu.
Na upit jesu li, s obzirom na to da je domaća lubenica protekle dvije godine imala dobru prolaznost, zasađene veće površine tom kulturom, gospodin Bebek kaže:
- Mislim da je to tu negdje kao i ranijih godina. Osobno imam standardnu proizvodnju od oko jednog hektara, odnosno deset duluma, ali će ove godine prinos biti manji uslijed vremena, kako je bilo, očekujem značajno manji urod nego lani. Razlog su nepovoljni vremenski uvjeti od sadnje pa do berbe.
Čuli smo od ljudi koji se bave proizvodnjom lubenica da su ulaganja velika, prethodnih godina u prosjeku 10.000 KM po hektaru, kako je to bilo ove godine?
- Ogromna su ulaganja, ogromna, kad je sve skupo, kao i inače u životu, a u proizvodnji lubenica posebno. Ove godine trebala su dodatna ulaganja kako bi se sačuvala biljka, da bude zdrava kako bi dala kakav-takav prinos. Vodim evidenciju. Ako su prethodnih godina troškovi po hektaru bili 10.000 KM, ove godine su 13.000 KM - tvrdi gospodin Bebek te na primjedbu da je onda za očekivati da lubenica bude skuplja nego prethodnih godina jer su i u drugim područjima gdje se proizvodi ova kultura u Bosni i Hercegovini vremenski uvjeti bili slični, konstatira:
- Očekujem da lubenica neće biti kao prošlih godina jeftina, a i vrijeme je da ne bude jeftina, da i proizvođači nešto zarade na tome.
Koliko je isplativa proizvodnja lubenica, vidimo iz godine u godinu da su proizvođači koji dolaze ovdje na veletržnicu u Tasovčićima manje-više isti ljudi.
- Proizvodnja lubenica je specifična, treba se na to naviknuti. Nije to kao kod, recimo, rajčice i paprika. Jedne godine ću saditi ovo, druge ono, nema toga. Ljudi rade što moraju, što će, što više kilograma, to je veća mogućnost da zarade nešto. Težak posao, ali to što su zaradili broji se na kraju sezone. To je tako s lubenicom, a i drugim kulturama - objašnjava nam Bebek.
Sedamdeset tegljača
Prema procjeni gospodina Bebeka, samo na području Ljubuškog ove će godine biti ubrano 70 tegljača, jedan tegljač - 20 tona, manje lubenica nego ranijih godina.
Tuča, zbog koje je u mjesnim zajednicama Humac, Teskera, Hardomilje i Radišići, na području Ljubuškog, proglašeno stanje prirodne nesreće, pogodila je područje Radišićkog polja, gdje su neki od najvećih proizvođača lubenica u Hercegovini. Pojedincima su stradale površine od čak desetak hektara.
To je pravo brdo novca, nije šteta samo za te hrabre ljude nego i za potrošače koji će, po svemu sudeći, ove sezone u odnosu na uobičajenu jesti skupu lubenicu.
