Hrvatski birači u Bosni i Hercegovini, a dominantno su to Hrvati u ovoj zemlji, u nedjelju će glasovati na izborima za Europski parlament, koji će im biti drugi u nizu od četiri izborna ciklusa na kojima bi mogli sudjelovati ove godine jer se početkom listopada očekuje održavanje i lokalnih izbora, a potkraj godine i predsjedničkih, piše Večernji list BiH.
Iako se na prvi pogled mogu činiti najmanje važni, svejedno su nedjeljni izbori za Hrvate u Bosni i Hercegovini jedni od onih koji značajno mogu utjecati na modeliranje njihova položaja u zemlji s obzirom na to da bi kretanje ove zemlje prema Europskoj uniji trebalo donijeti brojna iskušenja. Ali i ustavne te izborne reforme. Birači će u nedjelju u Hrvatskoj, a jednako tako i u BiH, ali i dijaspori, moći birati između 25 lista.
Granični mandat
Jedini je zapravo svoj program, doduše uz obilježavanje 34. obljetnice HDZ-a Mostara, predstavio HDZ Hrvatske, čiji je predsjednik Andrej Plenković sudjelovao na toj manifestaciji te istaknuo značenje tih izbora. Uz njegovu stranku, glasove birača izvan Hrvatske do sada su privlačile stranke desnice poput Mosta, Hrvatskih suverenista, a moguće na ovim izborima i Domovinski pokret.
Na listama koje očekuju prolazak praga je i dosadašnja eurozastupnica u dva mandata Željana Zovko. Trenutačno je pozicionirana na šestome mjestu liste HDZ-a, iza čelnika stranke Andreja Plenkovića, Dubravke Šuice, potpredsjednice Europske komisije za demokraciju i demografiju, zatim Davora Ive Stiera, dugogodišnjeg diplomata i bivšeg ministra vanjskih poslova, eurozastupnika Karla Resslera te Nikoline Brnjac. Na europskim izborima očekuje se kako će HDZ, koji je nedavno uspostavio Vladu nakon pobjede na saborskim izborima, voditi glavnu riječ. Procjene, međutim, govore kako će ova stranka imati pet, maksimalno šest mandata od ukupno 12, koliko Republika Hrvatska bira zastupnika u Europskome parlamentu. A upravo na tome graničnome mjestu nalazi se Zovko. Zato nije za zanemariti koliko će birača iz Bosne i Hercegovine, odnosno izvan Hrvatske, glasovati na izborima za Europski parlament. Prije pet godina HDZ je dobio potporu 75,35% birača. Odnosno njih 8168 dalo je svoj glas ovoj vodećoj hrvatskoj stranci. Nakon njih bio je Hrast s potporom 1003 birača ili njih 9,25 posto. Zanimljivo je primijetiti kako je 2019. izvan Hrvatske čak 82 posto glasova osvojila upravo Željana Zovko kao zastupnica koja je poslije bila prepoznata kao njihova eurozastupnica. Takvih je bilo 6743. Zanemariv broj preferencijskih glasova dobili su Karlo Ressler, Dubravka Šuica ili pak Tomislav Sokol, koji su bili na listi ispred Zovko.
Na izborima za Europski parlament kandidati se biraju po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijalnom glasovanju. Teritorij Republike Hrvatske, uključujući biračka mjesta izvan granica Republike Hrvatske, čini jednu izbornu jedinicu. Birači mogu glasovati samo jedanput i samo za jednu listu kandidata. Birač na glasačkom listiću može označiti jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao, odnosno preferirani glas. Pravo na sudjelovanje u diobi za člana Europskog parlamenta ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% danih glasova birača. Preferirani glasovi za pojedine kandidate se uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10% glasova koje je osvojila pojedina lista. Izabrani su oni kandidati sa svake liste kandidata koji su dobili najveći broj preferiranih glasova. Kada dva ili više kandidata dobiju isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata.
Početak uspona
Premijer Plenković, koji se nakon deset godina vratio tamo gdje je počeo politički uspon, na listu za Europski parlament, pozvao je u Mostaru birače da glasuju na nedjeljnim izborima, posebno ističući ulogu eurozastupnice Željane Zovko. - Ovo je važno i za BiH, da u Europskom parlamentu ima zastupnika koji se zna boriti za njezine interese, i naravno, naš je jasan interes za ravnopravnost Hrvata. Želimo da među onima koji će ići u novi saziv Europskog parlamenta bude predstavnica HDZ-a BiH, gospođa Zovko - rekao je Plenković na konferenciji za novinare. A nije mali broj birača izvan Hrvatske.
U zaključenom popisu birača čak 216.760 njih bez prebivališta u Republici Hrvatskoj je aktivno registrirano. Većina je takvih u BiH, kojima ne treba nikakva posebna potvrda da bi glasovali. Plenković je istaknuo kako je želja vlasti u Zagrebu da BiH brže napreduje prema Uniji, a bosanskohercegovački Hrvati konačno ostvare jednakopravnost koja im je višestruko narušena u puzajućim izmjenama Daytonskog mirovnog sporazuma. - Hrvatska je glavni prijatelj, zagovaratelj i zemlja koja će uvijek dignuti glas u interesu Bosne i Hercegovine, svih njezinih konstitutivnih naroda na putu prema EU - dodao je premijer.
Najavio je nastavak potpore Bosni i Hercegovini kako bi ubrzala europske integracije i ostvarenju "jednakopravnosti Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda". Čelnik Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović pak je izjavio kako je hrvatski premijer među najzaslužnijim kako bi BiH "otvorila vrata približavanja Europskoj uniji i euroatlantskim integracijama u cjelini".
