Tek što se stišala priča o naranči iz Trebižata kod Čapljine koja prkosi mrazevima i burama, stigla je informacija o starijem nasadu agruma, narančama, mandarinama, klementinama, čak i grejpu! Sve to u povećoj okućnici i dva manja voćnjaka uzgaja Ante Vrankić, također iz Trebižata, piše Večernji list BiH.
Led sve odnio
- Imam nekoliko prijatelja u Opuzenu, a budući da je ovdje zemlja crvenica, rekli su mi da bi mandarine i naranče mogle uspijevati. Nabavili su mi i donijeli sadnice negdje 1982./1983. Posadio sam ih, ali imao sam nesreću da mi je 2005. led sve odnio do dna stabla. Prijatelji su porezali stabla, voćke su ponovno izrasle, ali sve se ponovilo 2012. Tada je bilo još gore. Mislio sam da su naranče uginule jer su osjetljivije. Mandarine sorte zorica mogu izdržati i do –14 stupnjeva, a naranče do –10. Prijatelji iz Opuzena opet su sve lijepo obrezali i uredili i obnovile su se. Ove sam godine ubrao oko 450 kilograma sa 16 stabala naranača, dok sam s oko 100 stabala mandarina ubrao 800 kilograma - kaže Ante.
- Mandarine sam uspio plasirati na tržnici, a naranče podijelim, imam sestru, brata, prijatelje, rođake, svakome pomalo. Naranče se loše i prodaju, ne znam zašto, meni su ukusnije od mandarina, ali je narod nekako skeptičan, više je orijentiran na mandarine, pa naranče lijepo podijelim - dodaje Ante.
Pitali smo ga i mogu li naranče uspijevati u polju, bliže rijeci, gdje je dublja zemlja. - Ne mogu, pokušavao sam, ali odnese ih led. Što se ide strmije prema rijeci, slabije uspijevaju, led ih brzo odnese. U polju često bude slane, ovdje ne. Znači, razlika u temperaturi između polja i mjesta gdje je kuća osjetna je. U polju sam posadio vinograd, šipke i masline, a ovdje sam se bazirao na mandarinu i naranču, vidim da dolje ne mogu. Imam oko 100 stabala mandarina, 16 stabala naranača te po jedan grejp i klementinu, tri odrine kivija, dvije stolnog grožđa, ranih sorti. Posadio sam i dva limuna, ali slabo rastu na otvorenom - govori Ante.
Nisu eksperimentirali
Što se tiče zaštite, početkom godine polijem ih, kaže, prema savjetu prijatelja iz Opuzena, plavim sredstvom, modrom galicom ili pripravkom koji zovu “šeširdžija”.
Drugih tretmana, odnosno prskanja, nema. Hercegovci se ipak nisu usudili upuštati u eksperimentiranje s agrumima, tek mandarine raširile su se do manjih pojedinačnih voćnjaka, dok naranča, grejp i klementina rastu samo u okućnicama, a jedino je kivi ušao dublje u Hercegovinu.
