Zastupnički dom Parlamenta BiH po žurnom postupku usvojio je prijedlog zakona po kojem će se na vozačku dozvolu upisivati da je vozač suglasan da u slučaju smrti njegovi organi budu donirani. Riječ je o prijedlogu zakona o dopuni Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama BiH, a on ovu opciju definira u slučaju da osoba potpiše takvu izjavu prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje vozačke dozvole. “Ovo je normalna praksa u svijetu. U vozačku dozvolu upisuje se ako osoba želi donirati organe u slučaju smrti. Ne gubi se vrijeme na suglasnost obitelji u situacijama kada je svaka sekunda bitna. Spašavaju se brojni životi”, kazao je za Klix Damir Arnaut, koji je predložio ovaj zakon. Kolege koji su glasali protiv nisu samo nehumani, dodaje on, već ne dopuštaju ljudima da iskažu svoj izbor. “Ako oni ne žele donirati organe, mogu se tako izjasniti kad vade vozačku, ali oni ne žele nikome dopustiti da se izjasne drukčije. Dobro je da smo danas ipak imali veći broj humanih i razumnih zastupnika”, zaključio je, piše Večernji list BiH.
Odluka obitelji
BiH iz godine u godinu pada na ljestvici europskih i svjetskih zemalja kada je riječ o donaciji i transplantaciji organa, i to se mora promijeniti. U BiH postoji oko 65.000 osoba koje nose potpisane donorske kartice, a novina koja su uvodi s vozačkim dozvolama znatno bi mogla povećati broj potencijalnih donora. Predsjednica Udruge Donorska mreža BiH i Udruge liječnika za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega u BiH prof. dr. Halima Resić prije nešto više od mjesec dana kazala je da je u BiH od početka pandemije na snazi obustava transplantacija, pacijenti na dijalizi koji imaju donore u rodbini čekaju da se ponovno započne sa zahvatima, neki prikupljaju novac samoinicijativno za inozemstvo, a neki preko Zavoda zdravstvenog osiguranja bivaju transplantirani u inozemstvu, što ovisi o kliničkim centrima koji vode njihove slučajeve. Od 2014. do kraja 2018., kada je u pitanju doniranje organa nakon smrti, ukupno je razmatrano 135 osoba kao potencijalnih donora, od čega je obavljeno 50 razgovora s obiteljima, pri čemu je 29 obitelji odbilo donirati organe, dok je 21 obitelj pristala donirati organe svojih preminulih i tako spasiti živote ili ih znatno poboljšati za 86 građana. “Transplantirano je ukupno 35 bubrega, 10 jetri i 41 rožnica. U 2019. realiziran je samo jedan preminuli donor, dok je s osam obitelji obavljen razgovor i dobivena su četiri pristanka za doniranje”, kazala je Resić, naglasivši kako su i prije pojave pandemije imali značajan pad donora i kadaveričnih transplantacija.
Živi donori
Kada su u pitanju transplantacije među živim donorima, zaključno s 2019., u BiH je obavljeno ukupno 229 transplantacija među srodnicima, od čega 191 u FBiH, 32 u RS-u i šest iz Distrikta Brčko BiH. U dijelu koji se odnosi na nerodbinske transplantacije među živima, ukupno je obavljena 61 transplantacija, 60 u FBiH i jedna iz Brčkog. Zaključno s 1. listopada, u FBiH 242 pacijenta su na listi čekanja za transplantaciju bubrega, presađivanje rožnice čeka 20, jetre 30, dok transplantaciju srca čeka 12 građana.•
To da je u Njemačkoj pa hajde, u BiH, će biti svega.,onako , jarane treba mi bubreg, moš sredit nešto, itd.