Međunarodni znanstveno-stručni skup, u povodu 100. obljetnice Franjevačke klasične gimnazije s pravom javnosti u Širokom Brijegu, održan je u prepunoj dvorani širokobriješkog samostana.
Vizionarska namjera
Nazočnima su se obratili fra Ivan Ševo uime Hercegovačke franjevačke provincije, širokobriješki gvardijan fra Tomislav Puljić, premijer ZHŽ-a Zdenko Ćosić, širokobriješki gradonačelnik Miro Kraljević i Miro Bošnjak, ravnatelj današnje Gimnazije u Širokom Brijegu.
Fra Tomislav Puljić naglasio je vizionarsku namjeru utemeljitelja širokobriješke Franjevačke gimnazije, a Zdenko Ćosić je kazao: “Franjevačka gimnazija je zlatna nit našeg identiteta!”. Miro Kraljević je istaknuo kako je Gimnazija dala veliki doprinos ne samo Širokom Brijegu nego i čitavoj BiH, a Miro Bošnjak je kazao kako današnji djelatnici Gimnazije stoje na temeljima onoga što su njezini utemeljitelji zacrtali. Bošnjak se prisjetio početka obnove gimnazijske zgrade 1990. godine i svibnja 1993. godine kada ju je otvorio dr. Franjo Tuđman. Podsjetio je i na to da je Franjevačka gimnazija u Kraljevini Jugoslaviji bila proglašena najboljom gimnazijom. “Dala je sve osim nobelovca”, kazao je ravnatelj Bošnjak dodavši kako danas širokobriješka gimnazija ima 465 učenika.
Fra Ivan Dugandžić govorio je o trojici hercegovačkih franjevaca, fra Silviju Grubišiću, fra Gracijanu Raspudiću i fra Ljudevitu Rupčiću, uglednim hrvatskim bibličarima, posebno kao prevoditeljima Svetog pisma te Starog i Novog zavjeta, naglasivši kako im je upravo širokobriješka Franjevačka gimnazija za to dala solidno znanje. Fra Andrija Nikić imao je izlaganje o temi početaka školovanja franjevaca od 1844. godine, kad su franjevci iz Bosne stigli u Čerigaj do 1952. godine. Naglasio je kako je od nekoliko učenika i skromnog broja svećenika 1844. godine franjevačka zajednica za desetak godina narasla u bratstvo od 27 svećenika, 11 klerika, 11 novaka te da je u sjemeništu bilo 13 učenika.
Fra Ante Marić nadahnuto je govorio o prvoj maturi s pravom javnosti u velikoj Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji. Nakon što je uspostavljeno svih osam razreda Gimnazije, Uprava Hercegovačke franjevačke provincije odlučila je zatražiti dopuštenje za polaganje ispita zrelosti u svojoj gimnaziji u Širokom Brijegu.
Fra Ante je pročitao sjećanja fra Arkanđela Nuića, jednog od prvih maturanata Franjevačke gimnazije. Nakon ispita zrelosti maturantima je bilo omogućeno visoko školovanje.
Fra Robert Jolić imao je izlaganje o počecima franjevačkog srednjeg školstva u Hercegovini, naglasivši kako su se prvi učenici, zajedno s novacima, najprije kratko nalazili u župnoj kući u Mostarskome Gracu, a potom u Čerigaju. Takvo je prolazno stanje trajalo do izgradnje samostana u Širokom Brijegu. Dr. Šimun Musa naglasio je kako je Franjevačka gimnazija dala veliki doprinos hrvatskom jeziku i književnosti, s posebnim osvrtom na fra Janka Bubala.
Marija Vasilj govorila je o hrvatskoj međuratnoj književnosti u književnoj kritici fra Andrije Radoslava Glavaša, a Miroslav Akmadža o pogubnom odnosu komunističkih vlasti prema hercegovačkim franjevcima.
Fra Miljenko Mića Stojić spomenuo je nemile događaje iz veljače 1945. godine, a posebno je govorio o knjizi “Istina o ubijenoj gimnaziji” Joze Tomaševića Koške. Vinko Grubišić je kazao kako su formativne gimnazijske godine proveli u Širokom Brijegu znani hrvatski teolozi, filozofi te prevoditelji i tumači Biblije, a Ante Beljo se prisjetio svojih gimnazijskih dana u Širokom Brijegu.
Za ovaj skup Josip Grubeša, Luciana Boban i Jelena Jurčić priredili su rad “Pouka latinskog jezika na Širokom Brijegu”, a Katica Krešić govorila je o jezičnoj praksi u BiH između dvaju svjetskih ratova. Valja spomenuti i rad Irine Budimir “110 godina Ljeporječja” (“Ljeporječje” je naziv knjižice nepoznata autora pisane krasopisom).
110 godina Ljeporječja
Dr. Frano Ljubić prisjetio se maturanata 9. naraštaja opće gimnazije, koji su maturirali 1965. godine, a Hrvoje Mandić govorio je o izbačenim učenicima od 1941. do 1945. godine.
Irena Musa za ovaj skup priredila je temu “Odgoj i obrazovanje u širokobriješkoj Klasičnoj gimnaziji – u svjetlu tradicije i suvremenih društvenih potreba”, a Jure Beljo i Marko Ivanković priredili su rad pod naslovom “Doprinos franjevaca poljoprivredi, selu i seljaštvu Hercegovine”.
Šimun Novaković imao je rad o djelovanju Gimnazije za vrijeme Austro-Ugarske, a Marina Kljajo-Radić o poetizaciji Širokog Brijega i zavičajnih motiva, domoljublja i iseljeništva u književnom opusu fra Lucijana Kordića.
U povodu obilježavanja velikog događaja za Franjevačku gimnaziju čestitke su uputili brojni znanstvenici, obrazovni i kulturni djelatnici te političari kako iz Bosne i Hercegovine tako i iz Hrvatske i svijeta.•
