Osim parfema, odjeće, cigareta, alkohola, mnogi, vjerovali ili ne, krivotvore i zdrave namirnice, piše Večernji list BiH. Posljednja svjetska istraživanja kazuju kako se maslinovo ulje često krivotvori te se tako kupcima, umjesto čistog maslinovog, podmeće “rezano”, uglavnom sojino ulje, koje “pozeleni” do željene nijanse zahvaljujući dodanim listićima koji puštaju boju.
Laboratorijske analize
Na popisu najčešće lažiranih proizvoda su još i prirodni voćni sokovi, vino i med. Tako je u susjednoj Srbiji za Večernje novosti dr. Vesna Rakić, redovita profesorica na Katedri za kemiju i biokemiju Poljoprivrednog sveučilišta u Beogradu, kazala kako postoje pravilnici koji utvrđuju parametre za utvrđivanje određenih proizvoda, koji mogu pokazati kakva je kvaliteta ili da je, pak, proizvod lažiran. Pa, ipak, u Srbiji, kao ni kod nas, nema podataka što se i koliko krivotvori. - Na osnovi žalbi potrošača, ali i ranijih analiza, bilo je krivotvorenog meda, jakih pića i vinjaka, proizvoda od mesa i mlijeka, kazao je Petar Bogosavljević, predsjednik Pokreta za zaštitu potrošača. Kopiraju se i slatkiši te se sve čini kako bi se “prenio” izgled poznatih brendova robnih marki. Situacija nije bitno drukčija ni u BiH. Točnih podataka o možebitnim krivotvorinama hrane nema nigdje na jednom mjestu. Iz Agencije za sigurnost hrane BiH tako su nam za maslinovo ulje kazali kako postoji Pravilnik o tržišnim standardima za maslinovo ulje kao i Pravilnik o metodama analize maslinovog ulja. - Osim laboratorijskih analiza hrane u okviru nadlženih inspekcijskih tijela, analize se također rade na zahtjev subjekata koji rade u poslovanju hranom, koji su dužni provoditi redovite kontrole higijenskih i zdravstveno-tehničkih uvjeta proizvodnje u svakom objektu koji je pod njihovom kontrolom, kazao nam je Džemil Hajrić, ravnatelj Agencije.
Inspekcije na terenu
Agencija tako surađuje s entitetskim inspekcijama te inspekcijom Brčko Distrikta po pitanju uzimanja analize hrane. U tom pogledu, kako nam je kazala Dušanka Makivić, glasnogovornica Republičke uprave za inspekcijske poslove RS-a, kriteriji za proizvode koji se nalaze na tržištu su propisani zakonima te svaki proizvod mora imati dokumentaciju i potvrdu o zdravstvenoj ispravnosti. Tako se na osnovi procjene rizika pravi operativni plan uzorkovanja kojim se identificiraju potencijalne nepravilnosti.
- Tako, primjerice, kod voća i povrća najveći rizik predstavlja nedopuštena količina pesticida, mikotoksina i toksičnih metala, i upravo su to parametri na koje se vrše analize ovih proizvoda, kazala je Makivić. Dodala je i kako je u protekloj godini republička inspekcija za hranu prilikom uvoza pregledala 52.201 pošiljku hrane, od kojih su uzeta 4373 uzorka, poslana državnim laboratorijima. Nakon analiza, za 60 pošiljki je zabranjen promet te je naloženo uništavanje ili povrat proizvođaču iz razloga mikrobiološke ili kemijske nepravilnosti, nepotpunog ili neadekvatnog deklariranja. - Nepravilnosti su utvrđene kod pošiljki mesnih prerađevina zbog sadržaja aditiva, konditorskih proizvoda zbog izmijenjenih organoleptičkih svojstava, alkoholnih pića, voćnih sokova i osvježavajućih pića zbog manjeg udjela voća od deklariranog, dodataka prehrani, piva i dr., kazala je Makivić. Neuredne pošiljke su dolazile iz više zemalja: Srbije, Hrvatske, Njemačke, Austrije, Makedonije, Francuske, Nizozemske, Turske i dr.
- U protekloj godini nismo se susretali sa slučajevima da je laboratorijskim analizama utvrđeno da je neki proizvod “krivotvorina”, ali je utvrđeno da proizvod ne ispunjava deklarirane parametre kvalitete te se zbog toga smatrao neispravnim, kazala je Makivić.
