U Bosni i Hercegovini je na snazi izmijenjeni Zakon o sigurnosti u prometu kojim su predviđene drakonske novčane kazne za prekršitelje pa se one sada mogu izreći u iznosu do tisuću konvertibilnih maraka, piše Večernji list BiH.
Prema statističkim pokazateljima kojima raspolaže javno poduzeće Ceste Federacije BiH, na cestama diljem BiH godišnje pogine oko 380 osoba, dok ih 11 tisuća bude ozlijeđeno. Stopa smrtnosti u prometu u BiH je oko 10,3 poginulih na 100 tisuća osoba, što je oko tri puta više nego u zemljama zapadne Europe.
I pješaci su ponekad krivci
Stoga je izmijenjeni i dopunjeni Zakon o sigurnosti u prometu na cestama u BiH donio strože kazne za prometne prekršaje. Jedna od njih izdaje se i za korištenje mobilnoga telefona ili bilo kojega drugoga uređaja koji ometa vozača u vožnji. Međutim, kazne su u odnosu na neke europske zemlje znatno niže. Nije razdvojeno razgovaranje i tipkanje na mobitel, a kazna se odnosi općenito na korištenje uređaja koji usmjeravaju pozornost vozača na nešto drugo osim na vožnju. Kazne se kreću od 100 do 300 KM. Mjerama, poput onih koje se, primjerice, odnose na zabranu prekoračenja brzine od 20 do 30 kilometara na sat ili od 30 kilometara na sat u naselju, predviđene su kazne i do 1000 maraka. Novim zakonom predviđeno je i kažnjavanje drugih sudionika u prometu - pješaka i biciklista. Pješaci više ne smiju koristiti mobilne telefone ili druge uređaje prilikom kretanja kolnikom ili pri prelasku kolnika. Ne smiju imati ni slušalice u uhu. Prema policijskim podacima, mnoge prometne nesreće dogodile su se upravo zbog nemara pješaka - korištenja mobitela odnosno slušalica, prilikom prelaska ceste. Za taj prekršaj pješaci i biciklisti plaćaju kazne od 40 maraka. Prema podacima iz Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH - IDDEEA, vozači u BiH za prethodnih nekoliko godina, a zaključno s 2017., zbog neplaćenih kazni za prometne prekršaje duguju čak 19,72 milijuna maraka.
Problem su i entitetski zakoni
Iz Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) kažu kako vozači u Federaciji BiH, prema prekršajnim nalozima izdanim sa statusom “prekoračeni rok plaćanja”, odnosno statusom “kazne koje nisu plaćene”, duguju 12,2 milijuna KM, u Republici Srpskoj 6,8 milijuna KM i u Distriktu Brčko 720.000 KM. U Sarajevskoj županiji samo u prvih 15 dana ove godine izdano je 1300 kazni, a od toga više od 400 strancima. Iz MUP-a SŽ-a kažu kako su u 2017. izdali 187.285 prekršajnih naloga, a da su naplaćena 151.952. To znači kako nisu naplaćena 35.333 naloga, što su višemilijunski dugovi s obzirom na to da se kazne kreću od 30 do 1000 KM. Nenaplativost prekršaja dugogodišnji je problem koji se sporo i teško rješava, a najveći problem su vozači koji najčešće nisu vlasnici auta. Problem su i entitetski zakoni o prekršajima. Primjerice, u FBiH ne možete naplatiti kaznu nekome tko nije zaposlen i tko je prijavljen na zavod za zapošljavanje. Pa je u FBiH bio slučaj da je jedna osoba po osnovi prekršajnih kazni dugovala više od 40.000 KM. Najviše novčanih kazni izrečeno je za upravljanje vozilom bez položenoga vozačkog ispita, upravljanje neregistriranim vozilom, prekoračenje brzine, vožnju u alkoholiziranom stanju, upravljanje vozilom bez vozačke dozvole ili s nevažećom vozačkom dozvolom, vožnju bez upaljenoga svjetla, nevezanje pojasa te nepropisno parkiranje.•
